Edukacijski centar za bolesnike i njihove obitelji
EDUKACIJSKI CENTAR

Predmenstrualni disforični poremećaj
Poremećaj ponašanja
Shizofrenija
Depresija

Obuzeto-prisilni poremećaj
Panični poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj
Specifične fobije
Socijalna fobija

Savjeti za obitelj

Pravni aspekti

Početna stranica

 

Pitanja i odgovori

 

hpd@psihijatrija.hr

 

Generalizirani anksiozni poremećaj

Gotovi sve osobe u nekom životnom trenutku iskuse privremenu tjeskobu, osjećaj nervoze ili straha, kao normalnu reakciju na stresnu situaciju. Ipak, ljudi koji iskuse tjeskobu koja je preplavljujuća i obuzimajuća mogu imati poremećaj koji se zove generalizirani anksiozni poremećaj (GAP).

GAP je karakteriziran jakom, pretjeranom tjeskobom i brigom za svakodnevne životne događaje. Ljudi sa GAP-om skloni su uvijek očekivati katastrofe i ne mogu prestati brinuti o zdravlju, novcu, obitelji, poslu ili školi. U ljudi s GAP-om, briga je često nerealna ili pretjerana s obzirom na situaciju. U ljudi koji pate od GAP-a, svakodnevni život postaje trajno stanje zabrinutosti, straha ili bojazni. S vremenom, tjeskoba počinje toliko vladati razmišljanjem osobe da to ometa svakodnevno funkcioniranje, uključujući posao, školu, društvene aktivnosti i odnose.

Koji su simptomi GAP-a?

GAP djeluje na mišljenje osobe, ali tjeskoba također može dovesti i do fizičkih simptoma. Simptomi GAP-a uključuju:

Pretjerana, trajna briga i napetost
Nerealan pogled na probleme
Nemir ili nervoza
Iritabilnost
Napetost mišića
Glavobolje
Znojenje
Teškoće koncentracije
Mučnina
Učestala potreba za odlaskom na zahod
Zamor
Teškoće usnivanja i prosnivanja
Drhtavica
Osobu je lako preplašiti

Uz to, ljudi s GAP-om često imaju i druge anksiozne poremećaje (primjerice panični poremećaj, prisilno-obuzeti poremećaj i fobije), pate od depresije i/ili zloupotrebljavaju droge ili alkohol.

Što izaziva GAP?

Točan uzrok nije poznat, ali brojni čimbenici – uključujući genetiku, biokemijske procese u mozgu i okolinske utjecaje – mogu doprinijeti njegovom razvoju.

Genetika: Neka istraživanja pokazuju da obiteljska anamneza ima ulogu u povećanju vjerojatnosti da će osoba razviti GAP. To znači da se sklonost nastanku GAP obiteljski prenosi.

Biokemijski procesi u mozgu: GAP se veže uz poremećaj razine određenih neurotransmitora u mozgu. Neurotransmitori su posebni kemijski glasnici koji pomažu prijenos informacija od jedne živčane stanice na drugu. Ako su neurotransmitori u neravnoteži, poruke se ne mogu pravilno prenositi mozgom. Ovo može promijeniti način na koji mozak u pojedinim situacijama reagira, što dovodi do tjeskobe.

Okolinski čimbenici: Traume ili stresni događaji, primjerice zlostavljanje, smrt bliske osobe, razvod, promjena radnog mjesta ili škole, može dovesti do razvoja GAP. Simptomi GAP-a se također mogu pogoršati tijekom stresnih događaja. Korištenje i sustezanje od psihoaktivnih supstanci, uključujući alkohol, kofein i nikotin, također mogu pogoršati GAP.

U kojoj dobi se javlja GAP?

Najčešće počinje u djetinjstvu ili adolescenciji, ali može početi i u odrasloj dobi. Češći je u žena nego u muškaraca.

Kako se dijagnosticira GAP?

Ako su simptomi prisutni, liječnik će započeti procjenu pitanjima o medicinskoj povijesti i fizikalnim pregledom. Iako nema laboratorijskih testova za specifično postavljanje dijagnoze GAP-a, liječnik može učiniti različita testiranja da bi utvrdio postojanje tjelesne bolesti i uzroka simptomima.
Liječnik temelji svoju dijagnozu GAP-a na temelju izvještaja o intenzitetu i trajanju simptoma – uključujući probleme u funkcioniranju uzrokovane simptomima. Liječnik tada utvrđuje da li simptomi i stupanj disfunkcionalnosti ukazuju na specifični anksiozni poremećaj.

GAP se dijagnosticira ako su simptomi prisutni više dana nego što su odsutni tijekom barem 6 mjeseci. Simptomi također moraju biti takvi da ometaju svakodnevni život, primjerice da uzrokuju izostajanje s posla ili iz škole.

Kako se liječi GAP?

Ako se ne pronađe nikakva tjelesna bolest, možete biti upućeni psihijatru, stručnjaku mentalnog zdravlja koji je posebno obrazovan da dijagnosticira i liječi mentalne bolesti. Liječenje GAP najčešće uključuje kombinaciju lijekova i kognitivno-bihevioralne terapije.

Lijekovi: Postoje lijekovi koji liječe GAP i koji su osobiti korisni u osoba kod kojih GAP ometa svakodnevno funkcioniranje. Lijekovi najčešće korišteni u liječenju GAP, iz skupine su koja se zove benzodiazepini. Ovi lijekovi se ponekad zovu lijekovima «za smirenje» (anksiolitici), zato što čine ljude mirnima i opuštenima. Ovi lijekovi djeluju tako da smanjuju tjelesne simptome GAP-a, primjerice mišićnu napetost i nemir. Noviji antidepresivi također se koriste za liječenje GAP-a.

Kognitivno-bihevioralna terapija: osobe koje pate od anksioznih poremećaja često sudjeluju u ovoj vrsti terapije, u kojoj se uče prepoznavanje i promjene u obrascima ponašanja koji dovode do mučnih osjećaja. Ova vrsta terapije pomaže ograničavanju iskrivljenih razmišljanja, pomoću realističnijeg pogleda na brige.

Uz to, tehnike relaksacije, primjerice duboko disanje i biofeedback, mogu pomoći kontroliranju mišićne napetosti koja često prati GAP.

Postoje li komplikacije liječenja?

Ovisnost o lijekovima protiv tjeskobe (benzodiazepini) je potencijalna komplikacija liječenja. Druge nuspojave lijekova uključuju pospanost i seksualne probleme.

Kakva je prognoza osoba s GAP?

Iako se mnogi ljudi s GAP-om ne mogu izliječiti, mnogi liječenjem dobiju značajno olakšanje simptoma.

Može li se GAP spriječiti?

Anksiozni poremećaji ne mogu se spriječiti; ipak, postoje neke stvari koje možete učiniti da bi umanjili simptome:

Prekinite ili smanjite upotrebu proizvoda koji sadrže kofein, primjerice kavu, čaj, Colu ili čokoladu.
Pitajte svog liječnika ili ljekarnika prije uzimanja bilo kakvih lijekova ili biljnih pripravaka bez preporuke. Mnogi sadrže kemikalije koje mogu pogoršati anksioznost.
Svakodnevno vježbajte i konzumirajte zdravu, uravnoteženu hranu.
Potražite savjetovanje i potporu nakon traumatskog ili stresnog događaja.


 

 

 

 

Edukacijski centar za bolesnike i njihove obitelji oformili su:

- Hrvatsko psihijatrijsko društvo

Hrvatsko psihijatrijsko društvo

- Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Klinika za psihijatriju KBC Zagreb

 

 

Sadržaj ove stranice namijenjen je isljučivo u edukacijske svrhe i ne može poslužiti kao zamjena za profesionalni savjet liječnika. Imate li kakvih pitanja o procesu liječenja i/ili preporučenoj terapiji, obratite se svome liječniku.

 

 

 

© 2004 - 2005. Hrvatsko psihijatrijsko društvo. Sva prava pridržana.

| Obnovljeno :: 12.11.2005. 16:50 | Webmaster |