Edukacijski centar za bolesnike i njihove obitelji
EDUKACIJSKI CENTAR

Poremećaj ponašanja
Shizofrenija
Depresija

Obuzeto-prisilni poremećaj
Panični poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj
Specifične fobije
Socijalna fobija

Savjeti za obitelj

Početna stranica

 

Pitanja i odgovori

 

hpd@psihijatrija.hr

 

Poremećaj ponašanja

Mnogi uzroci mogu izazvati ozbiljnije promjene u ponašanju, koje se tada očituju kao gubitak nadzora nad dotadašnjim ponašanjem u uobičajenim okolnostima. Može se pojaviti uznemirenost, vikanje, čuđenje, depresija, razdražljivost, čak i napadačko ponašanje prema drugim osobama.
Danas se takvi poremećaji ponašanja liječe.

Uloga liječnika

Pitanje: Kako liječnik može pomoći?
Odgovor: Liječnik može pomoći na puno načina: utvrditi uzrok poremećaja ponašanja od kojega patite vi, odnosno član vaše obitelji, te započeti adekvatnu terapiju.

Mnogi od tih problema mogu biti samo privremeni ako su uzrokovani kakvim stresom. Liječnik će vam objasniti kako nije riječ o ozbiljnijem poremećaju i savjetovati kako ćete se ponašati u neizbježnim stresnim situacijama koje su dio života. Možda će vas uputiti na psihoterapiju ili povremena obiteljska savjetovanja.
Ako je bit problema psihička bolest , liječnik će vas liječiti uz pomoć jednog ili više lijekova, psihofarmaka, kojima danas raspolaže. Ti lijekovi omogućuju popravljanje kemijske neravnoteže u mozgu koja je uzrokovala poremećaj ponašanja. Takvim se bolesnicima može pomoći i vratiti ih u normalan život, slično kako se pomoću npr. antidijabetičkih lijekova oporavljaju dijabetičari.
Važno je da liječniku točno kažete koje sve lijekove uzimate, uključujući i one iz biljne ljekarne, tako da on može na vrijeme utvrditi nije li možda i neki od vaših lijekova pridonio razvoju teškoća koje imate.

Pitanje: Na koje simptome moram upozoriti liječnika?
Odgovor: Svaka od sljedećih promjena u ponašanju znak je da vam je potrebna liječnička pomoć:

- nesanica
- iznenadni gubitak apetita ili tjelesne težine
- nemir, nemogućnost sjedenja ili stajanja na miru
- povlačenje iz društva
- gubitak snage i motivacije
- osjećaj vlastite bezvrijednosti ili razmišljanja o samouništenju, kao i agresivno ponašanje
- osjećaj odbačenosti
- zanemarivanje vlastitog izgleda ili vlastitog doma
- sumanutosti, tj. lažna uvjerenost u nešto unatoč (za okolinu) jasnim dokazima kako to nije točno: npr. osoba vjeruje kako ljudi rade protiv nje i progone je, ili se javljaju sumanute ideje veličine kada osoba precjenjuje vlastite mogućnosti, svoje porijeklo, imovinski status i sl.
- halucinacije: npr. osoba čuje (nepostojeće) glasove

 

 

Edukacijski centar za bolesnike i njihove obitelji oformili su:

- Hrvatsko psihijatrijsko društvo

Hrvatsko psihijatrijsko društvo

- Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Klinika za psihijatriju KBC Zagreb

 

 

Sadržaj ove stranice namijenjen je isključivo u edukacijske svrhe i ne može poslužiti kao zamjena za profesionalni savjet liječnika. Imate li kakvih pitanja o procesu liječenja i/ili preporučenoj terapiji, obratite se svome liječniku.

 

 

 

© 2004 - 2005. Hrvatsko psihijatrijsko društvo. Sva prava pridržana.

| Obnovljeno :: 12.11.2005. 16:50 | Webmaster |