Edukacijski centar za bolesnike i njihove obitelji
EDUKACIJSKI CENTAR

Poremećaj ponašanja
Shizofrenija
Depresija

Obuzeto-prisilni poremećaj
Panični poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj
Specifične fobije
Socijalna fobija

Savjeti za obitelj

Početna stranica

 

Pitanja i odgovori

 

hpd@psihijatrija.hr

 

Savjeti za obitelj:
Živjeti sa psihijatrijskim bolesnikom

ŠTO NAM JE ČINITI KADA SAZNAMO DA JE ČLAN NAŠE OBITELJI BOLESTAN

Teško je živjeti sa psihijatrijskim bolesnikom jer mnogi ljudi ne shvaćaju da je doista posrijedi bolest.
Zapamtite, bolesniku ne možete pomoći ako krivite njega ili sebe za njegovu bolest. Umjesto toga pokušajte što više saznati o bolesti i kako se ona liječi, i tada ćete moći pomoći bolesniku i cijeloj obitelji da se osjeća bolje i da vam život bude kvalitetniji.
Dobar početak za to jest i čitanje ovih savjeta.

ŠTO UZROKUJE DUŠEVNU BOLEST

Brojni su čimbenici, uključujući biokemijske procese u mozgu, genetske faktore i okolinske utjecaje, koji mogu doprinijeti razvoju duševne bolesti. Narušava se ravnoteža između pojedinih kemijskih spojeva u mozgu (neurotransmitori) i to je odgovorno za promjenu ponašanja koju ste opazili.

Jedno je uvijek sigurno - problem je velik i zahtijeva medicinsku pomoć. Mogućnosti za liječenje uvelike su se poboljšale tijekom prethodnih nekoliko desetljeća. Otkriće novih lijekova i načina liječenja mnogima su omogućili povratak u normalan život.

Uz vašu pomoć mnogo toga postaje moguće.

ŠTO TREBAM UČINITI KAKO BIH POMOGAO DUŠEVNOM BOLESNIKU?

Prirodno je da se u početku osjećate zbunjeno i nespretno, no pokušajte zamisliti da ste na bolesnikovu mjestu. Kako biste vi željeli da se drugi odnose prema vama? Ponašajte se i razgovarajte onako kako biste to i inače činili, i nemojte se bojati da ćete pogriješiti.

Ako ste s bolesnikom bili jako bliski prije pojave bolesti, nemojte se bojati i dalje biti s njim takvi . Ako je obitelj ranije bila suzdržana, nemojte ga odjednom opteretiti s njemu nepoznatom navalom osjećaja i brige. To bi ga moglo zbuniti i moglo bi mu biti neugodno. Budite samo ono što jeste i tako ćete bolesniku najbolje pomoći da ponovno osjeti sebe.

KAKO RIJEŠITI NESPORAZUME

Nesporazumi se događaju u svim obiteljima. Suočenje s nesuglasicama, ali strpljivo i s razumijevanjem, pomoći će u pronalaženju rješenja prije negoli problemi izmaknu kontroli. Duševna bolest u obitelji dodatni je stres, pa je potreban i dodatni napor da se napetost umanji.

Jedanput tjedno svi se zajedno sastanite i neka svatko kaže što ga muči. Pokušajte uvidjeti gdje nastaju problemi i načinite popis mogućih rješenja. Radeći zajedno, nećete samo lakše rješavati svoje probleme, već ćete se i zbližiti.

KAKO MOGU POMOĆI U LIJEČENJU

Provedba terapije bitan je činitelj za dobre rezultate liječenja. Na žalost, većina se bolesnika ne pridržava preporuka za uzimanje lijeka. Zbog bolesti njihovo je mišljenje promijenjeno i oni problem shvaćaju ovako (naopako): "Kad uzimam lijek, znači da sam bolestan, pa ga stoga neću uzimati." Uz pomoć liječnika i obitelji to se razmišljanje treba promijeniti u sljedeće: "Uzimam lijek da bih bio zdrav."

Cijela obitelj ima izrazito važnu ulogu u tome da bolesnik točno uzima propisanu terapiju. Prijateljsko podsjećanje i ohrabrenje pomoći će mu da uzme lijek u točno određeno vrijeme i u točnoj dozi, zatim pri pravilnoj prehrani, redovitoj tjelovježbi, redovitom spavanju i odlasku na liječničke kontrole. Zapamtite: nikakav se učinak ne postiže prisilom i prijetnjama, zato dobro razmislite što ćete reći prije nego li progovorite.

NA ŠTO MORATE PRIPAZITI

1. Izolacija

Nakon što se ustanovi da su bolesni, "novi" bolesnici, a i njihove obitelji, osjećaju potrebu za osamljivanjem. Neugodno im je zbog bolesti i strah ih je što će reći prijatelji i rođaci.

Činjenica je, međutim, kako se stigma duševnih bolesti brzo smanjuje u odgovarajućem okružju. Živimo u mnogo svjetlijem vremenu i ljudi o toj temi govore više no ikad prije. To je za bolesnika presudno, jer ostati u dodiru s vanjskim svijetom najdjelotvorniji je način da bolesnik vrati ono što je izgubio. Ohrabrite stoga cijelu obitelj za nastavak svih društvenih aktivnosti.

2. Nuspojave lijekova

Kao i svi lijekovi, tako i oni koji se upotrebljavaju u liječenju duševnih bolesti izazivaju neka nepoželjna djelovanja ili nuspojave. Veliki ih dio prolazi sam od sebe. Katkada će liječnik morati promijeniti dozu, ili čak i lijek da bi umanjio ili sasvim ukonio neželjenu reakciju. Svakako, pobrinite se da bolesnik uzima lijek točno onako kako ga je liječnik propisao . Samo liječnik može promijeniti način uzimanja lijeka.
Nazovite liječnika ako bolesnik pokazuje ili se žali na bilo koji od ovih znakova:
- nemir, nemogućnost mirnog sjedenja
- stalne pokrete kao da žvače ili mljacka
- pospanost
- tresavicu
- ukočenost vrata, ili stalno neželjeno okretanje nekog dijela tijela na jednu stranu
- opstipaciju
- suhoću usta
- osjetljivost na svjetlo ili zamućen vid

3. Ponovno pojavljivanje znakova bolesti

Povremeno možete opaziti ponovno pojavljivanje simptoma koji su bili prisutni kada se bolest pojavila. Ponekad ih bolesnik opazi prije vas, ali ih skriva. Oboje morate znati kako vraćanje nekih simptoma NIJE uvijek znak vraćanja bolesti.
Promatrajte kako se bolesnik ponaša i razgovarajte s njim o tome. Ako bilo tko od vas misli kako se nešto loše događa, javite se liječniku i ispričajte mu sve što ste primijetili. On će tada odlučiti što je najbolje učiniti.

4. Poboljšanje

To je nešto najljepše što treba očekivati. Kao što već znate, daleko se dospjelo u razumijevanju duševne bolesti, stoga ima razloga za optimizam glede ishoda liječenja. Budite optimistični, pomozite bolesniku da i on bude optimist, pa će, ako tako razmišljate, i rezultati liječenja biti bolji.

5. Kako se suočiti s bolešću

Teret duševne bolesti težak je svakome, ne samo bolesniku. Osjećaj krivnje, odbijanje, bijes, potresenost mogu vas spopasti bilo kada. Bitno je uhvatiti se u koštac s osjećajima odmah, a ne pokušati ih skriti. To je posve normalna pojava pri napetosti koju proživljavate. Nemojte oklijevati, ako treba javite se liječniku za pomoć. Vaš obiteljski liječnik može vam u tim trenucima biti od velike pomoći. Postoje i grupe za pružanje podrške bolesniku i njegovoj obitelji na koje će vas uputiti liječnik. Ne morate kroz sve to prolaziti sami.

I naposljetku, kada vam bude teško, podsjetite se na dvije činjenice:

1. Ja kako pojedinac ne mogu upravljati bolesnikom i njegovom bolešću. Mogu samo dati najbolje od sebe, biti spreman pomoći, dati podršku i iskazati strpljenje.

2. Ja sam samo pojedinac i samo čovjek. Nitko, čak ni bolesnik ne može očekivati više od mojih mogućnosti.

Budite pametni, budite realni. Ne možete se brinuti o bolesniku, ako se ne brinete o sebi.


 

 

Edukacijski centar za bolesnike i njihove obitelji oformili su:

- Hrvatsko psihijatrijsko društvo

Hrvatsko psihijatrijsko društvo

- Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Klinika za psihijatriju KBC Zagreb

 

 

Sadržaj ove stranice namijenjen je isljučivo u edukacijske svrhe i ne može poslužiti kao zamjena za profesionalni savjet liječnika. Imate li kakvih pitanja o procesu liječenja i/ili preporučenoj terapiji, obratite se svome liječniku.

 

 

© 2004 -2005. Hrvatsko psihijatrijsko društvo. Sva prava pridržana.

| Obnovljeno :: 12.11.2005. 16:50 | Webmaster |