Socijalna
fobija
Što
je socijalna fobija ?
Fobija
je izraženi trajni strah, najčešće prekomjeran iii neopravdan, a pojavljuje
se u vezi očekivanja specifičnog objekta ill situacije. Većina se ljudi
boji npr. visine iii pauka, ali taj ih strah ne ometa u svakidašnjem
životu. Takav strah postaje fobija kada ih onemogućuje u aktivnostima
koje su do tada s lakoćom obavljali ili uživaIi u njima.
Mnogi se ljudi osjećaju
pomalo nelagodno ili strahuju pri susretu s nepoznatim ljudima ili u
nekim socijalnim situacijama. Međutim, neki postaju i vrlo uplašeni
u takvim situacijama. Taj strah može biti toliko intenzivan da počinju
izbjegavati takve, za njih ugrožavajuće, situacije. To je socijalna
fobija.
Razlikuju se opća i specifična socijalna fobija.
Opća
socijalna fobija
Ako osoba pati od
opće socijalne fobije, tada strahuje u svakoj situaciji u kojoj bi mogla
biti u središtu pozornosti drugih ljudi. Zabrinuta je jer misli da svi
gledaju u nju i prate što ona radi. Strah se može osjećati pri rukovanju
i upoznavanju s novim ljudima, ili pri jedenju i pijenju pred drugima.
To mnogima može otežati odlazak u kupnju ili u restorane. Može se osjećati
vrlo nelagodno ako je razodjevena pred drugima, pa izbjegava odlaske
na plažu. Možda osjeća strah od toga da ne ispadne smiješna, neznalica
ili od obraćanja autoritetima, pa se nikada ne suprotstavlja svojim
kolegama ili šefu, čak ni onda kada bi to doista trebala učiniti.
I odlazak
na zabave nekima može biti veliki problem. Neki se pak osjećaju pomalo
neugodno, nesigurno i napeto prije ulaska u sobu punu nepoznatih ljudi.
Ako čovjek pati od socijalne fobije, možda će u takvim situacijama neko
vrijeme hodati ispred vrata "skupljajući" hrabrost da uđe
u prostoriju misleći da se boji zatvorenog prostora, tj. da je klaustrofobičan.
Kada napokon uđe u prostoriju punu nepoznatih ljudi, možda će imati
osjećaj da svi gledaju baš u njega. Kako bi oboljeli od socijalne fobije
umanjio napetost i strah koji osjeća, možda je već prije odlaska na
zabavu popio "čašicu pića". Dolaskom na zabavu možda ima ponovno
potrebu za "čašicom" da bi se osjećao opušteno i manje uplašeno.
Specifična
socijalna fobija
Ta vrsta fobije
se obično pojavljuje u ljudi koji su u središtu pozornosti zbog svog
zanimanja, npr. trgovci, glumci, glazbenici, učitelji. Specifična socijalna
fobija se može pojaviti i u bilo koje osobe koja prigodice mora nastupati
iii govoriti u javnosti. Ako pati od te vrste fobije, vjerojatno u uobičajenim
svakidašnjim društvenim doticajima s drugim ljudima nema nikakvih problema.
Ali nađe li se u situaciji da mora javno nastupiti ili govoriti pred
drugima ili nešto slično tome, postajete vrlo uplašena. Možda drhti
ili su joj usta suha. Njen strah može biti toliko intenzivan da je potpuno
onemogućava da govori.
Kako
to izgleda imati socijalnu fobiju?
Ako
osoba pati od socijalne fobije, vjerojatno je zabrinuta i zaokupljeni
time kako će ispasti neznalica ili se osramotiti u javnom nastupu pred
drugima. Možda će iscrpno razmišljati o svim mogućim neugodnim i zastrašujućim
situacijama koje joj se mogu dogoditi. I kada se doista nađe među skupinom
ljudi, njen strah može biti toliko intenzivan da je potpuno paralizira
i da nije u stanju reći ili učiniti ono što je namjeravala. Kada se
cijela situacija završi, oboljeli je ponovno zabrinut zbog onoga što
se dogodilo, ponovno u detalje analizira cijelu situaciju želeći da
je ovo ili ono drugačije učinio.
Mnogi tjelesni simptomi
prate stanje socijalne fobije (suhoća usta, znojenje, lupanje srca,
nagon za mokrenjem ill pražnjenjem crijeva). U nekih se taj strah manifestira
crvenilom lica, drhtanjam tijela ili ubrzanim disanjem. Sve to može
još više uvećati strah.
Strah može biti toliko jak da se javi pravi panični napadaj.
To je kratkotrajno razdoblje (tijekom nekoliko minuta) vrlo intenzivnog
užasavajućeg straha kada osoba misli da će izgubiti kontrolu nad sobom,
umrijeti ili poludjeti. Napad obično prolazi spontano, a osoba se nakon
toga osjeća iscrpljeno i slabo (malaksalo).
Socijalna fobija utječe na svakidašnji život i na mišljenje o sebi.
Tako svakidašnji život može biti uistinu težak i mučan, kada se čini
da ostali ljudi s lakoćom obavljaju stvari koje se oboljelima čine nemogućima.
Možda osoba ima osjećaj da je preosjetljiva, da je dosadna i opterećujuća
za druge ljude. Zbog svega toga može se osjećati tužno i nesretno, a
time je i problem veći.
Zbog straha
od različitih socijalnih situacija, svoj život i život obitelji osoba
organizirate tako da ih izbjegava. Zato propušta učiniti mnoge stvari
koje većinu ljudi vesele. Možda ne može otići na roditeljski sastanak
, u kupnju ili zubaru. A možda je namjerno "izbjegla" promaknuće
na radnome mjestu čak iako je sposobna obavljati zahtjevniji posao od
onoga koji trenutačno obavlja. Otprilike polovica ljudi koji pate od
socijalne fobije, poglavito muškarci, imaju teškoća u ostvarivanju dugotrajnijih
emocionalnih veza.
Učestalost
socijalne fobije
Otprilike
1 do 2 od 100 muškaraca i 2 do 3 od 100 žena imaju ozbiljnu socijalnu
fobiju.
Moguće
komplikacije
U
nekih se ljudi uz postojeću socijalnu fobiju razvije i depresivni poremećaj
koji treba odgovarajuće liječiti. U težim i dugotrajnijim poremećajima
izbjegavanje određenih situacija ili ljudi može se razviti u agorafobiju.
Tada bolesnik osjeća intenzivan strah od otvorenog prostora i javnih
mjesta i/ili prisutnosti mnoštva Ijudi, pa uopće ne izlazi iz kuće.
Neki Ijudi koji
pate od socijalne fobije počinju trošiti alkohol ili anksiolitike kako
bi umanjili strah, što može uzrokovati ovisnost.
Što
uzrokuje socijalnu fobiju?
Točan
uzrok nastanka socijalne fobije se ne zna. Pretpostavlja se da je riječ
a poremećaju u razvoju Iičnosti od treće do sedme godine. Takva osoba
zadržava prekomjernu stidljivost i strah da će ljudi biti prekritični
prema njoj.
Ima
li tome pomoći?
Postoji
više načina Iiječenja socijalne fobije. Najčešće se primjenjuju različite
psihoterapijske metode i lijekovi, zasebno ili u kombinaciji.
Psihoterapija
Primjenjuju
se različite metode psihoterapije, npr. metode relaksacije ili liječenje
sistemskom i podržavajućom ekspozicijskom terapijom. Najbolji rezultati
postižu se analizirajući ponašanje (biheviorizam), odnosno spoznajnom
(kognitivnom) psihoterapijom.
Liječenje
lijekovima
U
liječenju socijalne fobije mogu se upotrijebiti različiti lijekovi,
i to beta-blokatori, antidepresivi i anksiolitici.
Beta-blokatori
se obično primjenjuju u liječenju povišenoga krvnog tlaka. U manjim
dozama umanjuju strah i tjelesne simptome kojima se strah očituje. Obično
se uzimaju neposredno prije određene situacije u kojoj se pojavljuje
socijalna fobija, npr. neposredno prije javnog nastupa.
Iz skupine antidepresiva primjenjuju se selektivni inhibitori ponovne
pohrane serotonina (SIPS). Mogu uzrokovati glavobolju i mučninu s vrtoglavicom.
Te su smetnje obično kratkotrajne i prolazne. Najčešće nestanu tijekom
nekoliko prvih tjedana uzimanja lijeka. Posebna skupina antidepresiva,
koja se više praktički ne koristi zbog mogućih nuspojava, zvana inhibitori
monoaminooksidaze (IMAO) umanjuje strah i ublažava simptome paničnih
napadaja. Međutim mogu sniziti krvni tlak, a ako ih se uzima s određenom
vrstom hrane, npr. sirom, mogu izazvati opasne reakcije. Noviji lijekovi
tzv. reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze A (RIMA) ne izazivaju
te neželjene i opasne reakcije, te se mogu uzimati.
Anksiolitici pri dugotrajnom uzimanju mogu uzrokovati naviku koja može
prijeći u ovisnost. Zato se moraju uzimati samo kratkotrajno i prema
savjetu Iiječnika.
