http://www.psihijatrija.hr

 

Doživotni psihijatrijski simptomi shizofrenih osoba koje su počinile suicid u usporedbi s drugim uzrocima smrti

Kelly i sur. (2004) su ispitivali rizične faktore suicida s naglaskom na psihijatrijsku simptomatologiju tijekom života. U skladu s ranijim radovima (Caldwell and Gottesman, 1992), ustanovili su kako mlađa dob i bijela rasa nose visok rizik izvršenih suicida kod shizofrenih bolesnika. Niz radova potvrđuje kako su prethodni suicidalni pokušaji značajan prediktor kasnijih izvršenih suicida (Cheng et al., 1990; Modestin et al., 1992; Heila et al., 1997; Steblaj et al., 1999; Stephens et al.,1999, Kelly et al., 2004). Poznato je kako osobe sa shizofrenijom koje izvrše suicid umiru zbog više nasilnih (nego nenasilnih) metoda smrti (Roy, 1982; Breier and Astrachan, 1984; Cheng et al., 1990). Kelly i sur. (2004) su pronašli kako 73% osoba koje izvrše suicid umiru nasilnim metodama kao što su skok s visine, utapanje, upotrebom vatrenog oružja ili vješanjem. Jedan raniji rad (Dassori et al., 1990), je pokazao kako suicidalni shizofreni teže više izražavanju agresivnosti uz zlouporabu psihoaktivnih tvari, u usporedbi s nesuicidalnim bolesnicima. Kelly i sur. (2004) su pokazali kako nasilno ili agresivno ponašanje prema drugima kod shizofrenih bolesnika ne predisponira suicidalno ponašanje.

Studija Kelly i sur. (2004) pokazala je kako su depresivni simptomi, kao depresivno raspoloženje, gubitak interesa, misli o smrti, značajno izraženiji u osoba sa shizofrenijom koje su izvršile suicid nego kod onih koje su umrle zbog drugih razloga. Studije pokazuju kako 25-50% osoba sa shizofrenijom ima paralelno depresivne simptome tijekom trajanja bolesti (Mandel et al., 1982; Siris, 1991). Također je poznato da mlađi bolesnici, osobito u prvoj epizodi shizofrenije imaju visoku stopu depresivnih simptoma (Bottlender et al., 2000).
Za one s prethodnom anamnezom suicidalnih pokušaja, beznadežnost je izgleda važan rizični faktor za suicid. Nekoliko studija potvrđuje kako beznadežnost i subjektivni distres mogu biti prediktori kasnijeg suicidalnog rizika (Beck et al., 1985; Cohen et al., 1990). Studija Kelly i sur. (2004) pokazuje kako su depresivni simptomi izraženiji kod suicidalnih shizofrenih bolesnika koji su imali dugotrajni somatski poremećaj.

Negativni simptomi shizofrenije često se preklapaju s depresivnim simptomima.
Pojedine studije pokazuju, kako su negativni simptomi shizofrenije povezani s niskim rizikom suicida (Bralet et al., 2000; Fenton and McGlashan, 1994; Fenton et al., 1997). Negativni simptomi, kao zaravnjeni afekt, alogija i stereotipno mišljenje povezani su sa značajno nižim dugotrajnim rizikom suicida među oboljelim od shizofrenije u odnosu na one s naglašenim pozitivnim simptomima (Kelly i sur., 2004).

Deanna L. Kelly, Joo-Cheol Shim, Stephanie M. Feldman, Yang Yu, Robert R. Conley. Lifetime psychiatric symptoms in persons with schizophrenia who died by suicide compared to other means of death. Journal of Psychiatric Research 38 (2004) 531–536

 

Obnovljeno: prosinac 2006.

Uređuje:

Darko Marčinko dr.med., spec. psihijatar
Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

 

Arhiva