Skip to content


Istraživanja među specijalizantima

Problemi specijalističkog usavršavanja iz psihijatrije u Hrvatskoj: perspektiva specijalizanata

Martina Rojnić Kuzman, Nikolina Jovanović, Domagoj Vidović1, Branka Aukst Margetić2, Nina Mayer3, Sandra Blažević Zelić4, Davor Lašić5, Sanea Nadj6, Andreja Borovečki Šimurina7, Marija Kudumija Slijepčević8, Marina Bolanca, Milena Skočić9, Patricija Katić10, Tamara Šoškić9, Silvana Pleština9

 

Klinika iz psihijatrije, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska

1Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb, Hrvatska

2Psihijatrijska bolnica Ivan Barbot, Zagreb, Hrvatska

3Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan, Zagreb, Hrvatska

4Klinika iz psihijatrije, KBC RIjeka, Rijeka, Hrvatska

5Klinika iz psihijatrije, KBC Split, Split, Hrvatska

6Psihijatrijski odjel, opća Bolnica Virovitica, Virovitica, Hrvatska

7Psihijatrijski odjel, Bolnica Dubrava, Zagreb, Croatia

8Psihijatrijski odjel, opća Bolnica Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska

9Klinika za psihijalošku medicinu, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska

10Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska

 

Sažetak

Cilj studije je procjeniti kvalitetu trenutnog programa specijalističkog usavršavanja iz psihijatrije u Hrvatskoj koristeći objektivne pokazatelje akademskog postignuća specijalizanata i njihovu subjektivnu procjenu formalnog programa specijalizacije i provedbu istog u praksi. Pomoću upitnika smo ispitali 66 specijalizanata iz 15 psihijatrijskih ustanova, klinika i psihijatrijskih odjela u op}im bolnicama u Hrvatskoj. Upitnik sadrži pitanja o općem profilu specijalizanata psihijatrije u Hrvatskoj, o objektivnim pokazateljima akademskog postignuća psihijatara, te ocjenu postojećeg programa specijalizacije. Ispitali smo 89% svih specijalizanata koji su u rujnu i listopadu 2006. godine imali taj status u Republici Hrvatskoj (66 od ukupno 74 specijalizanata). Dobiveni rezultati ukazuju da su specijalizanti psihijatrije bili vrlo dobri studenti tijekom školovanja na medicinskom fakultetu, te da je većina njih nastavila poslijediplomsko školovanje. Dio specijalizanata pokazuje velik interes za znanstveni rad i kliničku psihijatriju, a većina je ukljućena u psihoterapijsku edukaciju izvan redovitog specijalističkog usavršavanja. Većina ispitanika je tek djelomično zadovoljna provedbom programa specijalizacije, te smatra da su glavni nedostaci vezani uz nedostatnost praktične psihoterapije, nedjelotvornost sustava mentorstva i nedostatak financijskih sredstava. Rezultati otkrivaju glavne probleme specijalističkog usavršavnja iz psihijatrije u Hrvatskoj. Slijedeći navedene rezultate provest ćemo istraživanje među mentorima, što će omogućiti daljnje sagledavanje problema i razvoj specifičnih mjera u svrhu poboljšanja edukacije iz psihijatrije u Hrvatskoj.

 

Cijeli tekst u Colleguim Antropologicum 2009; 33 (1): 217-223 ili http://www.collantropol.hr/

Takodjer o tome ovdje.

Objavljeno u Sekcija mladih  ( 11. Listopad 2012.)

Označeno s .