Skip to content


Apel za odgovornim medijskim izvještavanjem na području psihijatrije (mentalnog zdravlja)

Poštovani,

uz zahvalu i podršku svim novinarima koji stručno i odgovorno obavljaju svoj posao, pa tako i na području izvještavanja događaja u koje su uključene osobe koje boluju od mentalnih poremećaja, nažalost, vrlo često i „ozbiljnije“ kuće posegnu za dramatičnim kontekstom u kojemu se duševne bolesnike naziva „manijacima“, „luđacima“, „osobama koje siju strah“, proglašava ih se „opasnima“, poziva se građane da zovu policiju, da ih se što prije uhiti ili zatvori na neko sigurno mjesto… pritom se ne libeći niti objave punog imena i prezimena pa i fotografije oboljele osobe.

Osim što je ovakvo izvještavanje u suprotnosti s općeprihvaćenim i temeljnim etičkim načelima, ono osobe koje boluju od mentalnih poremećaja diskriminira i stavlja u nepovoljnu poziciju samo zato što su, ne svojom krivnjom, bolesne. Navedeno je i u suprotnosti sa temeljnim pravnim dokumentima poput Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja zabranjuje diskriminaciju i Ustava Republike Hrvatske koji jamči jednakost.

Ovakvim senzacionalističkim načinom izvještavanja koji duševne bolesnike prikazuje u negativnom kontekstu radi se neizmjerna šteta samim bolesnicima i njihovim obiteljima kojima je teško i bez trajnog medijskog pečata. Nadalje, i psihijatrijska struka se tabuizira, mistificira, dehumanizira i deprofesionalizira. Time se osobe kojima je potrebna pomoć odbija od pravovremenog traženja pomoći, a društvu općenito se pružaju razlozi za strah i neprihvaćanje duševnih bolesnika koji su suštinski neosnovani. Naročito je opasno neadekvatno izvještavanje o suicidima koje osobe pod rizikom i sugestibilne osobe može ponukati da učine isto (tzv. „copycat“ samoubojstva).

Evo nekoliko zanimljivih znanstvenih činjenica (izvor: Mental Health Reporting, University of Washington):

  • većina osoba oboljelih od mentalnih poremećaja nije nasilna
  • udio nasilničkog ponašanja koje počine osobe oboljele od mentalnih poremećaja u cjelokupnom nasilju vrlo je mali, no prema vjerovanju opće populacije vrlo je velik
  • većina „nasilnika“ ne boluje od mentalnog poremećaja
  • apsolutni rizik za nasilničko ponašanje osoba oboljelih od mentalnih poremećaja je mali
  • duševni bolesnici su znatno češće žrtve nego počinitelji nasilja
  • društvo je sklono pogrešno vjerovati da su osobe oboljele od mentalnih poremećaja nasilne i opasne
  • pogrešna vjerovanja da su osobe oboljele od mentalnih poremećaja nasilne i opasne dodatno doprinose njihovoj stigmi i diskriminaciji
  • učinci stigme i diskriminacije su duboki, uključuju probleme u socijalizaciji, školovanju i zapošljavanju te vode u gubitak samopouzdanja, nade i izolaciju
  • mediji imaju ključnu ulogu u krivom povezivanju duševne bolesti i nasilja

Istraživanje The Picture of Mental Health/Illness in the Printed Media in Three Central European Countries (Nawková L i suradnici) provedeno 2007. godine pokazalo je kako je u Hrvatskoj 73 % članaka na području mentalnog zdravlja/bolesti bilo napisano u senzacionalističkoj formi, a 48 % ih je imalo senzacionalistički sadržaj. Članak Development of the PICMIN (picture of mental illness in newspapers): instrument to assess mental illness stigma in print media (Rukavina TV i suradnici) iz 2012. godine opisuje kako je 38.7 % navedenih članaka u Hrvatskoj uključivalo puno ime i prezime osoba oboljelih od mentalnih poremećaja.

Zato Vas pozivamo da se prilikom narednog izvještavanja ovoga tipa zapitate biste li ime, prezime i pridjev „manijak“ dodali uz fotografiju vašeg djeteta, supružnika, roditelja ili prijatelja da kojim slučajem boluje od psihičke bolesti zbog koje je bio sudionikom nekog događaja. Kritičko preispitivanje rada sustava je dobrodošlo, ali stigmatiziranje pojedinca i struke ne čini dobro nikome, čak i kada je plod najbolje namjere, neznanja ili nehaja. Svjetska zdravstvena organizacija napominje kako su psihičke bolesti izrazito rasprostranjene i česte (procjenjuje se da će svaka četvrta osoba patiti od nekog mentalnog/neurološkog poremećaja u nekom periodu života) te kako njihova učestalost trajno raste (depresija bi tako do 2030. godine po indikatoru opterećenja bolešću mogla sa trećeg skočiti na prvo mjesto).

Prema našim saznanjima, u pripremi je izrada smjernica za odgovorno medijsko izvještavanje na području psihijatrije (mentalnog zdravlja), što će biti od velike pomoći i novinarima i psihijatrima, a naročito pacijentima.
Za dodatna pitanja stojimo na raspolaganju.

 

Srdačan pozdrav,
Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske Hrvatskog psihijatrijskog društva

Objavljeno u Aktualnosti  ( 3. Travanj 2017.)

Označeno s .