Skip to content


Poslijediplomski tečaj I. kategorije „Sveučilišni program o shizofrenijama i poremećajima iz spektra shizofrenija“

Hrvatsko katoličko sveučilište, Klinika za psihijatriju KBC-a Sestre milosrdnice i Hrvatsko društvo za shizofreniju i poremećaje iz spektra shizofrenije Hrvatskog liječničkog zbora organiziraju Poslijediplomski tečaj I. kategorije s nazivom: „Sveučilišni program o shizofrenijama i poremećajima iz spektra shizofrenija“.

Tečaj će se održavati 7. i 8. veljače 2019. godine u multimedijskoj predavaonici KBC-a Sestre milosrdnice, Vinogradska 29., Zagreb. Tečaj je bodovan od strane Sveučilišta sustavom ECTS bodova s 4 ECTS boda. Hrvatska liječnička komora program je ocijenila kao Tečaj prve kategorije.  Aktivno sudjelovanje se boduje s 20 bodova a pasivno sudjelovanje s 15 bodova.

Veselimo se Vašem dolasku.

PROGRAM TEČAJA

Objavljeno u Aktualnosti  ( 14. Prosinac 2018.)


2. Hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem: “PSIHIČKA TRAUMA – TRAG KOJI SLIJEDI GENERACIJE”

Poštovane kolegice i kolege,

Osobita mi je čast i zadovoljstvo pozvati Vas na 2. Hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem, pod naslovom

PSIHIČKA TRAUMA – TRAG KOJI SLIJEDI GENERACIJE”.

Drugi hrvatski kongres o psihotraumi izrastao je iz zasada prof.dr.sc. Dolores Britvić koja je začetnik ideje o kongresu o psihičkoj traumi, nakon godina rada s osobama, najprije s ratnom, a kasnije i civilnom traumom. Tako je 1. Hrvatski kongres o psihotraumi pod nazivom “Psihotrauma između sjećanja i zaborava” održan prije 2 godine u Splitu.

2. Hrvatski kongres o psihotraumi održat će se u Rijeci, u smirujućem kvarnerskom plavetnilu hotela “Jadran”.

Domovinski rat suočio nas je s ratnom traumom. Ratna trauma spada u traumatska iskustva visokog stupnja traumatizacije sa nesagledivim posljedicama ne samo za sudionike rata već i za članove njihovih obitelji, ali i generacije koje dolaze te društvo u cjelini. U aktualnom svijetu promjena kao da nas prati eho rata obzirom na diferentna stresogena i traumatska iskustva s kojima se dnevno suočavamo.

S nevjericom sam slušala svoje učitelje koji su početkom rata 1991.g. govorili da će liječenje ljudi pogođenih ratnom traumom trajati najmanje slijedećih 20 godina. Sada brojimo i puno više od 20 godina, a posla je pred nama i za generacije koje dolaze. Stoga, što posljedice traumatskog iskustva mogu trajati generacijama.

2. Hrvatski kongres o psihotraumi je, vjerujem, tek drugi u nizu koji će se baviti ratnom traumom i posljedicama ratne i poratne traume kroz generacije.

Cilj ovoga kongresa je upoznati se s novim spoznajama iz područja psihotraumatologije i razmijeniti iskustva stručnjaka vezana za dugoročne posljedice psihičke traume. Poseban fokus želimo staviti na kronične posljedice, na  sekundarnu traumatizaciju i njezinu prevenciju, transgeneracijski prijenos psihičke traume te nove spoznaje vezane za liječenje poremećaja uzrokovanih traumatskim iskustvom.

Stoga na 2.Hrvatskom kongresu o psihotraumi želimo okupiti stručnjake iz Republike Hrvatske, ali i iz inozemstva.

Unaprijed se radujemo zajedničkom radu i druženju u Rijeci, u studenom 2019.g.

         Predsjednica Organizacijskog odbora
Predstojnica Klinike za psihijatriju, KBC Rijeka:
izv.prof.dr.sc. Ika Rončević-Gržeta

 

MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA KONGRESA
Rijeka, Hotel JADRAN, Šetalište XIII divizije 46, 51000 Rijeka, 7. do 9. studeni 2019.g.

Teme kongresa:

  • Kronične posljedice psihičke traume
  • Posljedice zlostavljanja, fizičkog nasilja, torture
  • Sekundarna traumatizacija
  • Stres/trauma i tjelesne bolesti
  • Trauma, posttraumatski odgovor i seksualne disfunkcije
  • Obitelj i trauma
  • Liječenje kroničnih psihičkih poremećaja uzrokovanih traumom

IZLAGAČI I SPONZORI:
Pozivamo sve tvrtke koje prodaju, promoviraju ili istražuju nove proizvode na tržištu, da iskoriste ovu jedinstvenu priliku te kao izlagači ili sponzori sudjeluju na ovom događaju.

Objavljeno u Aktualnosti  ( 21. Studeni 2018.)


Simpozij “PSIHOFARMACI U PSIHOTERAPIJSKOM PROCESU”

Društvo za psihoterapiju, psihosocijalne metode i ranu intervenciju kod psihotičnih poremećaja HLZ-a, Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan, Zagreb, i Udruga „Zajedno“ organiziraju simpozij “PSIHOFARMACI U PSIHOTERAPIJSKOM PROCESU – izazov integracije dvaju terapijskih pristupa –” koji će se održati 14. prosinca 2018. u PB „Sveti Ivan“, Jankomir 11, Zagreb.

PROGRAM SIMPOZIJA

Objavljeno u Aktualnosti  ( 16. Studeni 2018.)


Novi broj Socijalne psihijatrije 46 (2018) 3

Objavljen je novi broj Socijalne psihijatrije 46 (2018) 3.

Objavljeni brojevi mogu se vidjeti OVDJE.

Objavljeno u Aktualnosti  ( 15. Listopad 2018.)


XXIV. Škola psihoterapije psihoza

U Dubrovniku će se od 8. do 11. svibnja 2019. godine održati XXIV. ŠKOLA PSIHOTERAPIJE PSIHOZA s temom „Training in Supportive Psychodynamic Psychotherapy for Psychosis Focus on Psychodynamic Formulation”, a voditelji Škole su prof. Slađana Štrkalj Ivezić i prof. Ivo Urlić.

PROGRAM
OBAVIJEST ZA SPONZORE

Objavljeno u Aktualnosti  ( 12. Listopad 2018.)


Tečaj „Primjena mjera prisile kod agresivnog i nesuradljivog bolesnika“

U Klinici za psihijatriju KBC Rijeka održati će se 16. studenog 2018. godine tečaj pod nazivom „Primjena mjera prisile kod agresivnog i nesuradljivog bolesnika“.

Više o tečaju u prilozima:
Pismo namjere
Program tečaja

Objavljeno u Aktualnosti  ( 28. Rujan 2018.)


Stavovi specijalizanata psihijatrije o edukaciji iz psihoterapije tijekom specijalizacije u Republici Hrvatskoj

Autor: dr. sc. Marko Ćurković, dr. med.

Cilja rada

Edukacija iz psihoterapije neizostavan je dio specijalizacije iz psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije, na sličan način na koji je psihoterapija neizostavna u svakodnevnom psihijatrijskom kliničkom radu. S obzirom kako se radi o vrlo složenom području ljudskog mišljenja i djelovanja, koje je bremenito određenom vlastitom unutarnjom dinamikom, službena, formalna edukacija iz psihoterapije tijekom specijalizacije iz psihijatrije je nerijetko nezadovoljavajuća. Upravo iz tog razloga, temeljni cilj ovog istraživanja bio je istražiti iskustva specijalizanata psihijatrije te specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije o edukaciji iz psihoterapije tijekom specijalizacije u Republici Hrvatskoj. Osim toga, istražili smo i na koje sve načine specijalizanti stječu psihoterapijska znanja i vještine te utječu li ti različiti načini na određene ishode. Vremenski trenutak provođenja istraživanja bio je dvoznačan. Naime, kao neposredni poticaj poslužila je rasprava o prijedlogu Zakona o psihoterapijskoj djelatnosti. Tijekom tih rasprava posebno se isticala potreba edukacije iz psihopatologije i psihijatrije polaznika određenih psihoterapijskih škola koji nemaju formalno obrazovanje iz neke od „pomagačkih“ profesija. Osim toga, svi ispitanici ovog istraživanja su specijalizanti po „novom“ programu specijalizacije koji je usvojen i provodi se od 2012. godine. Isti je program usklađen sa sličnim propisima u drugim zemljama Europske unije, a u okvirima istoga bila je predviđena značajno opsežnija i sveobuhvatnija formalna psihoterapijska edukacija tijekom specijalizacije. Ipak, do sada nije sustavno istraživana provedba tog programa, niti su istraživane stvarne posljedice njegove primjene.

Materijali i metode

Anketno istraživanje provedeno je internetskim upitnikom u razdoblju od 1. rujna do 20. rujna 2017. godine. Upitnik se sastojao od 74 čestice, a populacija ispitanika bili su svi specijalizanti psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 73 ispitanika, što čini stopu odgovora od oko 71 %. Svi specijalizanti su na sudjelovanje u istraživanju pozvani putem pozivne elektroničke pošte te su u dva navrata (nakon tjedan dana i nakon dva tjedna) poslani podsjetnici i zahvala za sudjelovanjem u istraživanju. Anonimnost ispitanika je u potpunosti bila zajamčena te se upravo iz toga razloga nisu pobliže određivale određene demografske i kliničke karakteristike ispitanika. U samome istraživanju se nisu ocjenjivale pojedine institucije u kojima se službena edukacije iz psihoterapije provodi niti pojedini nastavnici koji sudjeluju u izvršenju iste.

Rezultati

Rezultati istraživanja ukazuju kako se za znatnu većina specijalizanata psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije veći dio edukacije iz psihoterapije odvija izvan službenog programa specijalizacije (u nekom od specifičnih psihoterapijskih pravaca), a troškove te edukacije specijalizanti u najvećem broju slučajeva sami snose (konzervativna procjena ukazala bi kako oni za tu edukaciju izdvajaju od 5 do 30 % osnovne specijalizantske plaće). Nadalje, kao najvažniji razlog zašto su se odlučili dodatno (izvan službenog programa specijalizacije) psihoterapijski educirati specijalizanti najčešće navode želju postajanja boljim psihijatrima te poboljšanje osobnih psihoterapijskih vještina, dok kao najvažniju prepreku u ostvarenju dodatne edukacije iz psihoterapije izdvajaju financijski trošak te privatne obaveze i zahtjeve. O evaluaciji službenog programa edukacije iz psihoterapije (u okvirima specijalizacije) vrijedi izdvojiti da iako se po završetku iste specijalizanti ne smatraju potpuno stručnima niti u jednom od psihoterapijskih pravaca te smatraju kako je edukacija u programima pojedinih psihoterapijskih pravaca uspješnija, službena edukacija im je pomogla biti boljim psihijatrima te im koristi za budući rad s bolesnicima. Kao najvažnije prepreke na koje nailaze tijekom službene edukacije iz psihoterapije specijalizanti izdvajaju neorganiziranost edukacije kao takve, nedostupnost primjerenih suprevizija, dok veliki dio specijalizanata kao važne prepreke izdvaja i opseg svakodnevnog posla te druge zahtjeve specijalizacije.

O ishodima psihoterapijske edukacije općenito (one u okvirima i izvan službene edukacije iz psihoterapije) specijalizanti ističu kako im je ista u najvećoj mjeri pomogla u holističkom pristupu bolesnicima, općenito u svakodnevnim odnosima s bolesnicima, nošenju sa stresom u radnome mjestu, upravljanju vlastitim emocijama u odnosima s bolesnicima te im je pomogla razaznati utjecaj vlastitih vrijednosti i stavova na terapijski proces. Osim toga, edukacija iz psihoterapije za specijalizante ima značajan pozitivan učinak i na njihov život izvan psihijatrije. Velika većina specijalizanata smatra kako je biti psihoterapeut sastavni dio njihovog identiteta kao psihijatra te je interes za psihoterapiju izražen kod velike većine specijalizanata (što je povezano s njihovom percepcijom o koristima edukacije iz psihoterapije općenito). Iako izrazita većina specijalizanata planira u budućnosti primjenjivati neki od psihoterapijskih pravaca u svome svakodnevnome radu s bolesnicima, mali broj njih se trenutno osjeća sposobnima za samostalni psihoterapijski rad s bolesnicima. Specijalizanti se općenito smatraju vještijima u psihofarmakološkim metodama liječenja.

Značajan broj specijalizanata smatra kako edukacija iz psihoterapije nije isplativa (gotovo svaki treći) te kako troškovi iste ne opravdavaju potencijalne koristi. Jedan broj specijalizanata (gotovo svaki treći) smatra kako psihoterapija nije nužna vještina za biti dobar psihijatar.

Zaključak

Rezultati istraživanja nedvojbeno ukazuju kako je potrebno reorganizirati teorijski i praktični dio službenog programa edukacije iz psihoterapije za specijalizante psihijatrije i dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj. Jedan veliki dio problema odnosi se i na nedostupnost sveobuhvatne i sustavne psihoterapijske edukacije. Naime, iako je situacija u našoj zemlji usporediva sa situacijom u susjednim zemljama i u drugim zemljama Europske unije, nije niti može biti dopustivo da tako važan segment edukacije bude isključivo prepušten logici slobodnog tržišta.

Objavljeno u Sekcija mladih  ( 19. Kolovoz 2018.)

Označeno s .


Novi broj Socijalne psihijatrije 46 (2018) 2

Objavljen je novi broj Socijalne psihijatrije 46 (2018) 2.

Objavljeni brojevi mogu se vidjeti OVDJE.

Objavljeno u Aktualnosti  ( 25. Srpanj 2018.)


Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem, CROCAD-18

Osobita mi je čast i veliko zadovoljstvo pozvati Vas u ime Organizacijskog odbora na Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem, CROCAD-18. Kongres će se održati u Novigradu, od 3. do 6. listopada 2018. Organizatori su i ovaj put pozvali brojne ugledne domaće i strane predavače, u namjeri da prikažu najnovije spoznaje iz područja Alzheimerove bolesti (AB) i drugih demencija, a posebna pozornost bit će posvećena temama vezanim uz skrb bolesnika i njegovatelje. Nastojat ćemo uz rad provesti i ugodne trenutke u zajedničkom druženju i upoznavanju, a Novigrad će nam to sigurno i omogućiti.

Srdačan pozdrav i do skorog viđenja!

Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, prim. dr. med.
Predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a
Predsjednik Organizacijskog odbora

Sve informacije vezane uz registraciju sudjelovanja, prijavu sažetaka i rezervaciju smještaja možete pogledati na službenoj web stranici Kongresa www.alzheimer-croatia2018.com

Za sva dodatna pitanja i informacije obratite se našoj službenoj kongresnoj agenciji BTravel d.o.o. Kontakt osoba: Goran Grbićgoran.grbic@btravel.proM: 099 4926 679

PRVA OBAVIJEST

 

Objavljeno u Aktualnosti  ( 10. Srpanj 2018.)


Karlovac – obilježavanje Dana prava osoba sa duševnim smetnjama u RH

Povodom 6. lipnja – Dana prava osoba sa duševnim smetnjama na karlovačkoj Promenadi organizirana je kampanja “Prihvati različitost” čime se željelo ukazati na važnost destigmatizacije osoba sa psihičkim smetnjama.

Veliko hvala svima na podršci, a ponešto više o kampanji OVDJE 

ALBUM S FOTOGRAFIJAMA

Objavljeno u Aktualnosti  ( 17. Lipanj 2018.)