Soc. psihijat., 38 (2010) 109-114 Uvodnik
Poremećaji ponašanja i psihički poremećaji osoba
s intelektualnim teŠkoćama
ANTON DOŠEN
Sveučilište Radboud, Nijmegen, Nizozemska
Osobe
s intelektualnim teškoćama (IT) mnogo
česće pokazuju poremećaje ponašanja i boluju od psihičkih poremećaja nego njihovi vršnjaci s normalnim razvojem. Uzroci navedenim smetnjama mentalnog zdravlja su biološki i razvojni čimbenici,
drukčiji socijalni međuodnosi, te sukobi u okolini. Simptomi psihičkih poremećaja u tih osoba mogu biti različiti u odnosu na osobe s normalnim razvojem, kad boluju od istih psihičkih poremećaja. U psihijatrijskoj
dijagnostici može biti velikih teškoća. Za adekvatnu dijagnostiku i liječenje tih poremećaja potrebno je specijalno znanje različitih stručnjaka, (između ostalih i psihijatara) koji surađuju u multidisciplinarnom timu. U zemljama zapadne Europe je specijalističko znanje u liječenju tih osoba značajno napredovalo u zadnjih dvadesetak godina, te postoji organizirana skrb za mentalno zdravlje i specijalizirane ustanove za pomoć takvim osobama.
Summary
BEHAVIOR AND PSYCHIATRIC DISORDERS IN PERSONS WITH INTELLECTUAL DISABILITIES
A. DOŠEN
Radboud University, Nijmegen, The Netherlands
Persons with intellectual disabilities (ID) display more often behavior problems and psychiatric disorders than the persons with normal development. The reasons for these differences are biological, developmental and psychological disturbances among these persons and frequent conflicts with their surroundings. Symptoms of mental illness in these individuals may be different from those in individuals with normal development. As a consequence the psychiatric diagnostics in these individuals may be difficult. For an appropriate diagnostic and treatment in these persons a cooperation between different professionals (medical specialists, psychologists and educators) is necessary. During the last two decades the specific professional knowledge concerning the diagnostic and treatment of these individuals is rapidly increasing leading to establishing a specialised care for mental health for this population.
Key words: intellectual disability, comorbidity, psychiatric disorders, problem behaviour
Soc. psihijat., 38 (2010) 115-121 Pregled
Psihološki pregled osoba s intelektualnim teškoćama
SNJEŽANA SEKUŠAK-GALEŠEV
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Suvremeni pristup osobama s intelektualnim teškoćama mijenja klasični pristup u psihodijagnostici u kompleksnu procesualnu dijagnostiku u kojoj su rezultati ispitivanja intelektualnih sposobnosti samo prvi korak u planiranju podrške. Zbog specifičnih ograničenja kod djece/osoba s intelektualnim teškoćama, izbor dijagnostičkih sredstava je sužen u odnosu na prosječnu populaciju. Stoga je potrebno iskustvo i poznavanje psihologije osoba s intelektualnim teškoćama da bi se izvršio primjereni odabir mjernih instrumenata i postavila uspješna dijagnoza. Zbog nedostataka tradicionalnog pristupa, već dugi niz godina razvijaju se drugi pristupi u utvrđivanju intelektualnih sposobnosti osoba s intelektualnim teškoćama. Osim utvđivanja razine razvijenosti kognitivnih funkcija te sposobnosti za učenje, psihološki pregled odnosi se i na područje mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama, a kod djece je važno analizirati igru, ponašanje u ispitnoj situaciji, izvršne funkcije i odnos s roditeljima.
Ključne riječi: psihodijagnostika, inteligencija, testovi inteligencije, intelektualne teškoće
SUMMARY
CHALLENGES OF PSYCHOLOGICAL ASSESSMENT OF PERSONS WITH INTELLECTUAL DISABILITIES
S. Sekušak-Galešev
School of Special Education and Rehabilitation, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Modern approach to persons with intellectual disabilities modifies the classic psychodiagnostic approach into a complex process diagnosis in which the results of intellectual ability assessment make only the first step in planning support. Because of the specific limitations in children/persons with intellectual disabilities, the choice of diagnostic tools is restricted to the average population. Therefore, proper choice of measuring instruments and making an accurate diagnosis require due experience and knowledge of the psychology of individuals with intellectual disabilities. Due to the lack of a traditional approach, other approaches in evaluating intellectual abilities of persons with intellectual disabilities have been developed for years. Besides determining the level of development of cognitive functions and learning ability, psychological assessment also covers the field of mental health of individuals with intellectual disabilities; in children, playing, behavior in a test situation, executive functions and relationship with parents should also be analyzed.
Key words: psychodiagnosis, intelligence, intelligence tests, intellectual disabilities
Soc. psihijat., 38 (2010) 122-135 Pregled
Međunarodna iskustva i propisi vezani uz
biomedicinska istraživanja na djeci
Snježana Sekušak-Galešev, Milivoj Kramarić1 i Vesna Popović Knapić1
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i 1Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Neupitan je stav da su istraživanja koja uključuju djecu potrebna za stalno unaprjeđenje zdravlja i dobrobiti djece. Međutim, ne-terapijska istraživanja s djecom traže kompromis između napredaka u medicinskom znanju i njihove izloženosti riziku. Zbog zakonske nedorečenosti oko zamjenskog pristanka za djecu u postupcima koji ne moraju biti u njihovom najboljem interesu, uključujući ne-terapijska istraživanja, potrebno je da zakoni koji se odnose na biomedicinska istraživanja na djeci definiraju mnoge detalje. U svezi sudjelovanja djece u biomedicinskom istraživanju, za preporučiti je sljedeće : 1. ne-terapijsko istraživanje ne bi se nikada smjelo provoditi na djeci koja nisu sposobna donositi vlastite odluke o sudjelovanju, ako je moguće isto istraživanje provesti na odraslima ili kompetentnoj djeci, 2. ne-terapijsko istraživanje ne bi se trebalo provoditi na djeci ako je rizik veći od «minimalnog», osim ako nije dobiveno posebno odobrenje etičkog povjerenstva specijalno sastavljenog u svrhu recenzije protokola koji uključuje biomedicinsko istraživanje s pripadnicima ranjive populacije. Takvo se odobrenje može izdati samo nakon što je dijete, ako je sposobno, dalo pristanak ili, za dijete koje je nesposobno donijeti samostalnu odluku, nakon što je pristao roditelj, 3. protokoli bi trebali poticati djecu i njihove roditelje na donošenje zajedničkih odluka u svezi sudjelovanja djece u biomedicinskom istraživanju. Djeci koja su sposobna donositi samostalne odluke treba dozvoliti da daju svoj pristanak na sudjelovanje bez odobrenja roditelja, 4. djecu koja su navršila 14 godina treba smatrati sposobnom donositi samostalne odluke o sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima. Ako postoje bilo kakve sumnje o sposobnosti djeteta od 14 godina ili više za donošenje takve odluke, treba provesti utvrđivanje postojanja takve sposobnosti. U skladu sa suvremenim trendovima, trebalo bi provesti funkcionalno utvrđivanje sposobnosti, 5. djeca mlađa od 14 godina mogu biti sposobna donositi samostalne odluke o sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima, ali postojanje te sposobnosti treba utvrditi odgovarajućim ispitivanjem. Prije no što dijete mlađe od 14 godina donese samostalnu odluku o sudjelovanju u istraživanju, stručnjak za komuniciranje s djecom treba mu dati neovisan savjet, 6. ako se ustanovi da je dijete nesposobno donijeti odluku o sudjelovanju u istraživanju, pristanak može dati roditelj, ako se dijete ne protivi. Treba učiniti sve da se djetetu pruži što više informacija u danim okolnostima, a dijete mora znati da ima apsolutno pravo odbiti sudjelovanje ili se povući iz određenog istraživanja, 7. prigovor djeteta može se poništiti kada se inovativna terapija, kao dio istraživačkog protokola, primjenjuje kao sredstvo za spašavanje života ili u svrhu značajnog unaprjeđenja dugoročne kvalitete života subjekta. U takvim slučajevima etičko povjerenstvo treba ponovno ispitati pristanak zakonskog staratelja, 8. ni pod kojim se okolnostima ne smije započeti ili nastaviti ne-terapijsko istraživanje ako postoji jasan prigovor djeteta. Trenutni prigovori trebaju poništiti bilo koji prethodni pristanak za sudjelovanje u istraživanju.
Ključne riječi: biomedicinska istraživanja, djeca
SUMMARY
INTERNATIONAL EXPERIENCES AND REGULATIONS RELATED TO BIOMEDICAL
RESEARCH IN PEDIATRIC POPULATION
S. Sekušak-Galešev, M. Kramarić1 and V. Popović-Knapić1
School of Special Education and Rehabilitation, University of Zagreb, and 1University Department of Psychiatry, Zagreb University Hospital Center and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Studies that include pediatric population are definitely needed to enable continuous upgrading the children’s health and welfare. However, non-therapeutic research in children implies a compromise between the progresses in medical state-of-the-art and children’s risk exposure. Due to the rather vague legal provisions on the substituted consent for children involved in the procedures that may not be in their best interest, including non-therapeutic studies, many particularities should be precisely defined through acts on biomedical research. The following provisions are proposed in relation to biomedical studies in pediatric population: 1) non-therapeutic studies should never include children that are not capable of making their own decisions on participation; the study should include adult subjects or competent children, if possible; 2) non-therapeutic studies should never include children if the risk is greater than ‘minimal’, unless explicitly approved by the ethics committee gathered especially to review the protocol of the biomedical study planned to include vulnerable population. The approval can only be issued when the child, if competent, has given his/her consent, or the consent has been obtained from the parent of a child incapable to decide by himself/herself; 3) study protocols should encourage children and their parents to make joint decisions related to the children’s participation in biomedical research. The children capable of making their own decisions should be allowed to give their consent for participation without their parents’ approval; 4) the children aged ≥14 should be considered competent for making their own decisions on participation in biomedical research. In case of any uncertainty about the ≥14-year-old child’s competence for such a decision making, the level of competence should be assessed; according to current trends, functional assessment of abilities should preferably be performed; 5) children aged <14 may also be capable of making their own decisions on their participation in biomedical research, however, the true existence of this competence should be determined by appropriate testing. Prior to deciding independently on his/her participation in the study, a child aged <14 should receive independent advice by a communication professional; 6) if the child is found to be incapable of deciding on his/her participation in the study, a consent can be given by his/her parent unless the child disagrees with it. The child should be provided all information possible under given circumstances and he/she should be aware of his/her right to refuse participation in or withdraw from the study; 7) the child’s objection can be nullified when an innovative therapy as part of the study protocol is used to save life or for significant improvement of the subject’s quality of life at long term. In such cases, the ethics committee should reconsider consent to be given by the tutor in law; and 8) non-therapeutic study should by no means be initiated or continued if there is unambiguous objection placed by the child. Current objections should abolish any previous consent for participation in the study.
Key words: biomedical research, children
Soc. psihijat., 38(2010) 136-138 Professional Paper
Development of mental health care for persons with
intellectual disabilities – an international view
MICHAEL SEIDEL*
Anstalt Bethel, Bielefeld, Germany
Mental health care for persons with intellectual disabilities is by no means crude or boring, but an outstanding challenge for ambitious mental health professionals. Adequate services require a very complex approach, a lot of particular expertise and a special organizational framework. Mental health care for persons with intellectual disabilities is a fascinating and constantly progressing topic. It deserves full respect and awareness of ambitious psychiatry.
Key words: mental health care, intellectual disability
SAŽETAK
RAZVOJ SKRBI ZA MENTALNO
ZDRAVLJE OSOBA S INTELEKTUALNIM
TEŠKOĆAMA – MEĐUNARODNI PRISTUP
M. SEIDEL*
Anstalt Bethel, Bielefeld, Njemačka
Zaštita duševnog zdravlja za osobe s intelektualnim teškoćama ni u kojem slučaju nije loš ili dosadan posao već je to za ambiciozne stručnjake za duševno zdravlje izvanredan izazov. Odgovarajuće službe zahtijevaju vrlo kompleksan pristup, mnogo posebne stručnosti i posebni organizacijski okvir. Zaštita duševnog zdravlja za osobe s intelektualnim teškoćama je uzbudljiv problem koji neprestano napreduje i koji zaslužuje potpuno uvažavanje i reakciju napredne psihijatrije.
Ključne riječi: zaštita duševnog zdravlja, intelektualna teškoća
Soc. psihijat., 38 (2010) 139-142 Stručni rad
Aktualni trenutak Projekta za unaprjeđenje skrbi o
mentalnom zdravlju osoba s intelektualnim teškoćama u Republici Hrvatskoj. Ključne zadaće u 2010. godini
MILIVOJ KRAMARIĆ
Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Višegodišnje osobno iskustvo u radu s osobama s intelektualnim teškoćama nametnulo je spoznaju o potrebi širih aktivnosti radi poboljšanja skrbi, poglavito za njihovo mentalno zdravlje. Tako je nastao Projekt, plan raznovrsnih aktivnosti koje su neophodne da bi se zaista unaprijedila skrb osoba s intelektualnim teškoćama. Plan je komentiran i dorađivan u konzultacijama s kolegama na Edukacijsko rehabiltacijskom fakultetu, a potom i s prof. drom Antom Došenom i kolegom drom Martinom van den Bergom tijekom studijskog boravka u de Swaaiu u Beetstezwaagu, Nizozemska. Radeći prema PROJEKT-u ove godine smo u svibnju u prilici osnovati Hrvatsko društvo za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama pri Hrvatskom liječničkom zboru, a drugi dio godine ćemo se usmjeriti na stvaranje materijalnih pretpostavki za punu funkciju multidisciplinarnog tima u Centru za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama i autizmom, koji će početkom 2011. godine započeti radom u Klinici za psihijatriju KBC-a Zagreb na Rebru.
Ključne riječi: projekt, unaprjeđenje skrbi, intelektualne teškoće
SUMMARY
CURRENT
STATUS OF THE PROJECT FOR UPGRADING MENTAL HEALTH CARE FOR INDIVIDUALS
WITH INTELLECTUAL disabilitieS IN
THE REPUBLIC OF CROATIA: MAIN TASKS IN 2010
M. KRAMARIĆ
University Department of Psychiatry, Zagreb University Hospital Center and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
My ten-year experience in work with individuals with intellectual disabilities has made me aware of the need of more extensive activities to improve their health care with special reference to mental health care. It has resulted in the development of Project, a plan of various activities that are necessary to upgrade the overall care for persons with intellectual difficulties. The plan has been commented and amended in consultation with professionals from the School of Special Education and Rehabilitation, then with Prof. Ante Došen, PhD and Martin van den Berg, MD, during my stay at de Swaai in Beetstezwaag, The Netherlands. In line with the Project schedule, the Croatian Society for Mental Health of Individuals with Intellectual Disabilities of the Croatian Medical Association will be founded in May 2010, whereas the second half of the year will be focused on providing material preconditions for the multidisciplinary team full-time work at the Center for Mental Health of Individuals with Intellectual Disabilities and Autism, planned to start working at University Department of Psychiatry, Zagreb University Hospital Center at the beginning of 2011.
Key words: Project, care improvement, intellectual disabilities
Soc. psihijat., 38 (2010) 143-146 Professional Paper
The Recognition
of Psychiatric Symptomatology
in Individuals with Intellectual Disabilities
MARTIN van den BERG*
Specialized Center for Psychiatry and Intellectual Disabilities “de Swaai”, Beetsterzwaag, The Netherlands
Background: People with intellectual disabilities may suffer from mental illnesses but for several reasons psychiatric symptoms are often not well recognized, resulting in the lack of accurate diagnosis and treatment.
Aim: At first the existence of psychiatric disorders in people with intellectual disabilities should be acknowledged and the question why the problems are not well recognized needs to be investigated.
Method: This article is in part a survey of the literature and in part an essay showing different models to look for symptoms and to make an integrated multidisciplinary diagnosis.
Result: There is greater awareness of the presence of psychiatric disorders in people with intellectual disabilities, thus providing a starting point for a more integrated method of handling these disorders.
Conclusion: With this awareness in mind, one has to look for proper facilities in services to meet the challenge of treating psychiatric problems in people with intellectual disabilities.
Key words: intellectual disability, psychiatric symptomatology
SAŽETAK
prepoznavanje psihijatrijske sImptomatologije u osoba s intelektualnim teškoćama
M. van den BERG
Specijalizirani centar za psihijatriju i intelektualne teškoće “de Swaai”, Beetsterzwaag, Nizozemska
Uvod: Osobe s intelektualnim poteškoćama mogu bolovati od duševnih bolesti, ali se zbog nekih razloga psihijatrijski simptomi često dovoljno ne prepoznaju pa se ne postavlja prava dijagnoza niti ispravno liječi.
Cilj: Osnovno je u osoba s intelektualnim teškoćama uzeti u obzir postojanje psihijatrijskih poremećaja te je potrebno istražiti pitanje zašto problemi nisu ispravno prepoznati.
Metoda: Ovaj je članak dio literaturnog pregleda, a djelomično i esej koji ukazuje na različite modele traženja simptoma i postavljanja integrirane multidisciplinarne dijagnoze.
Rezultati: Svjesniji smo da osobe s intelektualnim teškoćama imaju psihijatrijske poremećaje, a u njihovu se liječenju sve češće rabi integrativni pristup.
Zaključak: S tom svješću na umu treba tražiti odgovarajuće uvjete u službama koje se susreću s izazovom liječenja psihijatrijskih problema u osoba s intelektualnim teškoćama.
Ključne riječi: intelektualne teškoće, psihijatrijska simptomatologija
Soc. psihijat., 38 (2010) 147-155 Stručni rad
Uloga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u provedbi
Nacionalne
strategije za izjednačavanje mogućnosti
osoba s invaliditetom
TOMISLAV BENJAK
Cilj rada je na temelju rezultata provedbe područja Istraživanje i razvoj Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom pružiti mogućnost za uključivanje šire znanstvene i stručne javnosti koja skrbi o osobama s invaliditetom u daljnji razvoj navedenog područja te unaprjeđenje epidemiologije invaliditeta. Metode rada su mjere te provedene aktivnosti područja Istraživanje i razvoj određene Nacionalnom strategijom za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom. Hrvatski zavod za javno zdravstvo uspostavio je Registar osoba s invaliditetom čija izvješća su dostupna na http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/invalidi09.pdf. Međunarodna klasifikacija funkcioniranja onesposobljenosti i zdravlja (ICF) Svjetske zdravstvene organizacije prevedena je na hrvatski jezik i pripremljena za tisak. Provedeno je više istraživačkih studija o osobama s invaliditetom te je stvorena osnova za njihovo lakše provođenje. Učinjen je prijedlog Jedinstvene liste oštećenja u koju je uvrštena mentalna retardacija te niz drugih entiteta koji do sada nisu bili zakonski regulirani pri ostvarivanju prava na temelju postotka oštećenja. U poslijediplomsku nastavu iz javnog zdravstva i epidemiologije uvrštena su izlaganja iz područja epidemiologije invaliditeta sa stvorenom osnovom za proširenje takve izobrazbe i na druge interesne studije. Izrađene su i prilagođene tri web stranice www.hzjz.hr, www.zdravlje.hr te www.hcjz.hr na kojima se nalaze sadržaji vezani za osobe s invaliditetom a stvorena je osnova i za uključivanje svih interesnih subjekata u objavu sadržaja o tom posebice vulnerabilnom dijelu populacije. Zaključak: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao nositelj provedbe područja Istraživanje i razvoj Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, stvorio je osnovu za daljnje unaprjeđenje navedenog područja s mogućnošću korištenja rezultata od strane svih zainteresiranih subjekata što će dodatno povećati znanstveni i stručni doprinos izjednačavanju mogućnosti i povećanju kvalitete života osoba s invaliditetom.
Ključne riječi: Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, istraživanje i razvoj
SUMMARY
THE ROLE OF THE
CROATIAN INSTITUTE OF PUBLIC HEALTH IN THE IMPLEMENTATION OF THE
NATIONAL STRATEGY FOR EQUAL OPPORTUNITIES FOR INDIVIDUALS WITH DISABILITY
T. BENJAK
Aim: Based on the results of the Study and Development of the National Strategy for Equal Opportunities for Individuals with Disability, to offer an opportunity for inclusion of the wide scientific and professional public providing care for individuals with disability in further development of the field, and to improve the epidemiology of disability.
Methods: The objectives, measures and activities performed in the scope of the Study and Development as determined by the National Strategy for Equal Opportunities for Individuals with Disability.
Results: The Croatian Institute of Public Health has established the Registry of Individuals with Disability, with reports available at: http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/invalidi09.pdf. The International Classification of Functioning, Disability and Health (ICF) issued by the World Health Organization, has been translated to Croatian and prepared for publication. A number of studies have been performed in individuals with disability, thus providing a basis for their implementation. A Uniform List of Impairments has been proposed, which includes mental retardation and a number of other entities that have not been legally regulated to date in terms of claims for their rights based on damage percentage. Lectures in the field of disability epidemiology have now been included in postgraduate education in public health and epidemiology, thus providing a basis for extension of this field of education also to other related studies. Three web pages with contents related to individuals with disability have been designed and adjusted: www.hzjz.hr, www.zdravlje.hr and www.hcjz.hr; also, a basis has been created for inclusion of all those interested in publication of materials on this highly vulnerable population group.
Conclusion: Croatian Institute of Public Health as principal holder of the implementation of the Study and Development of the National Strategy for Equal Opportunities for Individuals with Disability has provided a basis for further improvements in the field by using the results of all parties interested, thus additionally increasing the scientific and professional contribution to equalization of opportunities and upgrading the quality of life of persons with disability.
Key words: National Strategy for equal opportunities for individuals with disabilities, research, development
Soc. psihijat., 38 (2010) 156-158 Professional Paper
Sleep disorders in individuals with intellectual disabilities related to different environmental, psychiatric and/or neurologic factors
MARTIN van den BERG*
Specialized Center for Psychiatry and Intellectual Disabilities “Swaai”, Beetsterzwaag, The Netherlands
Background: People with intellectual disabilities are prone to sleep disorders, sometimes because of etiologic background and comorbidity, sometimes because of a maladjusted day-time/night-time schedule, or a combination of these. Sleep disorder may lead to behavior problems during daytime. This relation is not often recognized.
Aim: Sleep problems, in a broad perspective, should be surveyed and linked to their causes.
Method: In a survey of the kind of sleep problems, a more logical algorithm for meeting sleep problems is obtained.
Results: When sleep disorders are also taken in account in the observation and investigation of daytime behavior problems in individuals with intellectual disabilities in a multidisciplinary way, a more accurate diagnosis and plan of treatment can be made.
Conclusion: A good balance between activity and relaxation is essential, also for people with intellectual disabilities. The amount and quality of sleep is of utmost importance for them.
Key words: sleep disorders, intellectual disability
SAŽETAK
POREMEĆAJI SPAVANJA OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA IZAZVANI
RAZLIČITIM OKOLIŠNIM, PSIHIJATRIJSKIM I/ILI NEUROLOŠKIM ČIMBENICIMA
M. van den BERG*
Specijalizirani centar za psihijatriju i intelektualne poteškoće, Beetsterzwagg, Nizozemska
Uvod: Osobe s intelektualnim poteškoćama su osjetljive na poremećaje spavanja, katkada zbog etiološke podloge i komorbiditeta, katkada zbog loše adaptacije na raspored dan/noć ili zbog kombinacije jednog i drugog uzroka. Poremećaj spavanja može uzrokovati probleme s ponašanjem tijekom dana, a ta se povezanost često ne prepoznaje.
Cilj: Probleme sa spavanjem trebalo bi istražiti u najširem smislu i povezati s njihovim uzrocima.
Metoda: U studiji vrste problema sa spavanjem dobiven je logičniji algoritam za rješavanje problema sa spavanjem.
Rezultat: Kada se poremećaje spavanja uzme u obzir pri multidisciplinarnom promatranju i istraživanju problema s ponašanjem tijekom dana u osoba s intelektualnim poteškoćama može se postići potpunija dijagnoza i plan liječenja.
Zaključak: I kod osoba s intelektualnim teškoćama je bitna dobra ravnoteža između aktivnosti i odmaranja. Količina i kakvoća spavanja za njih je od životne važnosti.
Ključne riječi: poremećaji spavanja, intelektualne poteškoće
Soc. psihijat., 38 (2010) 159-162 Stručni rad
Problemi skrbi za mentalno zdravlje osoba s
intelektualnim teškoćama u Republici Hrvatskoj
Milivoj Kramarić
Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, Hrvatska
U Republici Hrvatskoj se može računati na oko 100 000 ljudi s kriterijima za intelektualne teškoće (QI <70, loše adaptacijske sposobnosti, sve to prije 18. godine života). Njih oko 30 % obvezno treba pomoć zdravstvenih i/ili socijalnih službi, jer nisu u stanju samostalno živjeti i/ili biti zbrinuti u vlastitim obiteljima. Dominira institucijski model skrbi, pokušaji značajnije deinstitucionalizacije za sada nisu zaživjeli. U skrbi o mentalnom zdravlju nedostaju prije svega multidisciplinarni timovi i osposobljeni profesionalci različitih profila. Postoji mogućnost napretka u čemu se očekuje značajan doprinos Hrvatskog društva za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama koje će biti osnovano 7. svibnja 2010. godine pri Hrvatskom liječničkom zboru. Također će za napredak biti značajan Centar za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama i autizmom koji će započeti s radom početkom 2011. godine u KBC-u Zagreb.
Ključne riječi: mentalno zdravlje, intelektualne teškoće
SUMMARY
ProblemS ENCOUNTERED IN MENTAL HEALTH CARE FOR INDIVIDUALS WITH INTELLECTUAL DISABILITIES IN THE REPUBLIC OF CROATIA
M. Kramarić
University Department of Psychiatry, Zagreb University Hospital Center and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
It is
estimated that about 100,000 individuals in Croatia meet the criteria for
intellectual impairment (IQ <70 and poor adaptive abilities before age 18).
About 30% of these individuals require medical and/or
social service help
because they are not able to live independently and/or receive care from their
own families. Institutional care predominates, while attempts at
deinstitutionalization have not yet found wider application. Multidisciplinary
teams and other trained professional staff are lacking in mental health care.
There is room for improvement, with a significant contribution from the
Croatian Society for Mental Health of Individuals with Intellectual Impairments
to be founded at the Croatian Medical Association on May 7, 2010. The Center
for Mental Health of Individuals with Intellectual Impairments and Autism,
planned to start working at Zagreb University Hospital Center at the beginning
of 2011, will also play a major role in these activities.
Key words: mental health, intellectual impairments