Situacija epidemije koronavirusom predstavlja potencijalno traumatsku situaciju u kojoj je ugroženo mentalno zdravlje čitave populacije a time i zdravlje pojedinaca, uključujući i osobe koje imaju psihičke poremećaje. Nadalje, ugroženo je i zdravlje osoba koje sudjeluju u liječenju zaraženih osoba. Stanje distresa povratno pogoduje pojavi tjelesnih bolesti. Stoga je nužno uključiti psihosocijalnu podršku i brigu za mentalno zdravlje u zajedničku prevenciju i kontrolu epidemiološke situacije od samih početaka intervencije, što je vidljivo i u nizu zemalja koje su u ranijem periodu bile pogođene zarazom koronavirusom.

HPD izdaje nekoliko preporuka za organizaciju psihijatrijske skrbi, opće i specifične mjere smanjenja unosa i zaraze koronavirusom u okvirima psihijatrijskih jedinica te mjere za samopomoć za opću populaciju.

Preporuke Hrvatskog Psihijatrijskog Društva za organizaciju psihijatrijske skrbi i psihijatrijske intevrencije tijekom epidemije koronavirusom

Preporuke Hrvatskog Psihijatrijskog Društva za opće i specifične mjere smanjenja unosa i zaraze koronavirusom u okvirima psihijatrijskih jedinica općih bolnica i psihijatrijskih bolnica

Epidemija korona virusa (SARS-CoV-2) i duševno zdravlje – upute za samopomoć

Psihološka prva pomoć: upute za pomagače

Preporuke Hrvatskog Psihijatrijskog Društva za psihofarmakološko liječenje psihijatrijskih stanja tijekom epidemije COVID-19

Preporuke Hrvatskog Psihijatrijskog Društva za deeskalacijski postupak i komunikaciju s agresivnim bolesnikom

Preporuka Hrvatskog psihijatrijskog društva o promjeni termina „socijalno distanciranje“ u komunikaciji oko aktualne epidemije novim koronavirusom SARS-CoV-2: Tjelesna udaljenost neka znači emocionalnu bliskost

Covid-19 i dugodjelujući antipsihotici

Osim preporuka HPD, objavljujemo i prijevode važnih dokumenata koje su preveli naši kolege, a objavila su ih relevantne međunarodne stručne organizacije.

SKRB O PACIJENTIMA TIJEKOM EPIDEMIJE COVID-19

PSIHOLOŠKI I PSIHOSOCIJALNI ASPEKTI EPIDEMIJE COVID-19

KORONAVIRUS NA BOLNIČKOM ODJELU: NOVI IZAZOV ZA PSIHIJATRIJU

MOGUĆE POSLJEDICE KORONAVIRUSA NA OVISNIKE O DROGAMA

KAKO SE NOSITI SA ANKSIOZNOŠĆU I STRESOM ZA VRIJEME EPIDEMIJE COVID-19

ZAŠTITA DOBROBITI ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA VRIJEME EPIDEMIJE COVID-19 I DRUGIH ZARAZNIH BOLESTI

OPIJATSKA SUPSTITUCIJSKA TERAPIJA U VREMENU COVID-19

PSIHOLOŠKI UČINCI IZOLACIJE TIJEKOM EPIDEMIJE KORONAVIRUSA

PUŠENJE I COVID-19

COVID-19 I KONZUMENTI DROGA

Zahvaljujemo svim kolegama koji su sudjelovali u izradi preporuka i u prijevodima svih dokumenata, doc.dr.sc. Martina Rojnić Kuzman, dr.sc. Stipe Drmić, dr.sc. Marko Ćurković, dr.sc. Ivan Ćelić, doc.dr.sc. Marina Letica Crepulja, doc.dr.sc. Anamarija Petek Erić, dr. Irena Rojnić Palavra, dr.sc. Aleksandar Savić, prof.dr.sc. Zoran Zoričić, prof.dr.sc. Marina Šagud, prof.dr.sc. Dalibor Karlović, doc.dr.sc. Vjekostav Peitl, dr. Anja Melada i dr. Ela Milutinović, te prof.dr.sc. Igor Filipčić i prof.dr.sc. Alma Mihaljević Peleš, te pozivamo sve kolege da pošalju sva nova saznanja i komentare, te prijevode novih tekstova kako bi ih mogli uvrstiti među postojeće dokumente čim ranije.

Preporuke su podržala psihijatrijska društva:

Hrvatsko društvo za ovisnosti, HLZ, predsjednik prof.dr.sc. Zoran Zoričić

Hrvatsko društvo za shizofreniju i poremećaje iz spektra, HLZ, predsjednik prof.dr.sc. Dalibor Karlović

Referentni centar za psihijatrijsku neurobiologiju MZ

Hrvatsko društvo za personologiju, poremećaje ličnosti i poremećaje hranjenja HLZ, predsjednik prof.dr.sc. Darko Marčinko

Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, predsjednik prof.dr.sc. Ninoslav Mimica

Psihijatrijsko društvo Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara, predsjednica dipl.med.techn. Martina Filko Kajba

Hrvatsko društvo za psihoanalitičku psihoterapiju, predsjednik prim.dr.sc. Vedran Bilić

Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju HLZ, predsjednica prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić

Hrvatsko društvo za kreativnu psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju, predsjednik prof.dr.sc. Miro Jakovljević

Hrvatsko društvo za neurostimulaciju mozga HLZ, predsjednik prof.dr.sc. Igor Filipčić

Hrvatsko društvo za forenzičku psihijatriju, predsjednik doc.dr.sc. Nadica Buzina

Društvo za afektivne poremećaje, predsjednica prof.dr.sc. Alma Mihaljević Peles

Molimo Vas da ispunite upitnik o Vašem iskustvu pandemije i potresa, u trajanju oko 15 minuta. Upitnik je anoniman.

ANKETA

HDABPSŽD – Preporuke za očuvanje zdravlja osoba s demencijom tijekom pandemije COVID-19

Uz preporuke navodimo i stranicu društva(HDABPSŽD): www.alzheimer.hlz.hr

Postovani članovi,
Ovim putem Vas zelim informirati da se HPD takodjer pridruzio projektu covid19.emed.hr, koji je pokrenut od strane hrvatskih kardiologa. Projekt uspostavlja novo centralno mjestu za informiranje liječnika vezano uz novonastalu situaciju, te je podrzano od niza medicinskih institucija i strucnih drustava. Pozivamo Vas da se priključite  – covid19.emed.hr

Suočavanje sa stresom

Upute za vježbe disanja

Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju

Preporuke za slušanje opuštajuće glazbe

Postupak s uznemirujućim mislima

Popratno pismo

DOKUMENT

Tijekom epidemije, kao i inače, dužnost naše struke je osigurati ista prava na somatsko liječenje zaraze koronavirusom kod svih skupina bolesnika. Stoga, kao posebno vulnerabilnu skupinu ističemo bolesnike s duševnim poremećajima, te izdajemo Mišljenje koje je zajednički stav psihijatrijskih društava. Ističemo spremnost naše struke na svaku pomoć koju kao psihijatri možemo osigurati.

Ovo mišljenje je zajednički stav psihijatrijskih društava.

DOKUMENT

HPD, predsjednica prof.dr.sc. Alma Mihaljević Peleš

Hrvatsko društvo za afektivne poremećaje, predsjenica prof.dr.sc. Alma Mihaljević Peleš

Hrvatsko društvo za shizofreniju i poremećaje iz spektra, HLZ, predsjednik prof.dr.sc. Dalibor Karlović

Referentni centar za psihijatrijsku neurobiologiju MZ

Hrvatsko društvo za personologiju, poremećaje ličnosti i poremećaje hranjenja HLZ, predsjednik prof.dr.sc. Darko Marčinko

Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, predsjednik prof.dr.sc. Ninoslav Mimica

Psihijatrijsko društvo Hrvatske Udruge Medicinskih Sestara, predsjednica dipl.med.techn. Martina Filko Kajba

Hrvatsko društvo za psihoanalitičku psihoterapiju, predsjednik prim.dr.sc. Vedran Bilić

Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju HLZ, predsjednica prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić

Hrvatsko društvo za kreativnu psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju, predsjednik prof.dr.sc. Miro Jakovljević

Hrvatsko društvo za neurostimulaciju mozga HLZ, predsjednik prof.dr.sc. Igor Filipčić

Hrvatsko društvo za forenzičku psihijatriju, predsjednik doc.dr.sc. Nadica Buzina

Ovo Mišljenje je inicijalno pripremljeno od strane dr.sc. Marka Ćurkovića i doc.dr.sc.Martine Rojnić Kuzman te recenziran od strane dr.sc. Aleksandra Savića i prof.dr.sc. Alme Mihaljević Peleš.

Therapy 2.0 je platforma koju smo (MEDRI-Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci) izradili u okviru Erasmus+ programa sa partnerima iz  nekoliko europskih zemalja s ciljem educiranja psihoterapeuta i savjetovatelja za pružanje usluga putem novih tehnologija.

POVEZNICA

Therapy 2.0 nudi široki raspon online sadržaja organiziranih kroz module a koji se odnose na podizanje svijesti, edukaciju, podučavanje i informativne materijale za terapeute, savjetovatelje i savjetnike.

Therapy 2.0 Smjernice omogućuju savjetovateljima i psihoterapeutima da prenesu vještine svog rada licem u lice na online okruženje te na taj način pruže svoje usluge putem tehnologije. Nadalje, ove smjernice objašnjavaju načine na koji se mobilni uređaji integriraju u proces savjetovanja i psihoterapije i pokazuju kako tehnološke značajke ovih uređaja podržavaju aktivnosti koje se provode s klijentima/pacijentima. Napokon, smjernice pokazuju i kako pristupiti digitalnim urođenicima te kako se pobrinuti za to da oni prihvate savjete terapije.

Therapy 2.0 Dobre prakse adopunjuju Smjernice s 48 međunarodnih najboljih praksi. Odabrani primjeri dobre prakse pokazuju kako se on-line savjetovanje i online terapija koriste u europskim zemljama i šire. Oni su izvor informacija ali istovremeno i nadahnuća.

Therapy 2.0 Trening moduli mogu se koristiti kao tečaj za osobno potrebe ali i u nastavi ili kao grupni tečaj. Devet modula pokriva sve relevantne teme on-line savjetovanja i online psihoterapije: čitav spektar IKT alata, specifičnosti računalno posredovane komunikacije, pravna i etička pitanja, ekonomski i financijski aspekti, potrebne tehničke kompetencije, psihološki aspekti i kompetencije, te konačno, kako postupati prilikom savjetovanje temeljenog na IKT-u sa tražiteljima azila, izbjeglicama i maloljetnicima bez pratnje.

Therapy 2.0 Mobilne aplikacije održavaju isporuku savjetodavnih i terapijskih postupaka koji su pogodni za prijenos na mobilne uređaje. Mogu se koristiti kao virtualna informacijska i obrazovna okolina ali i kao sredstvo širenja online sadržaja.

Tečaj će se održati 14. i 15.02.2020. godine na Medicinskom fakultetu u Osijeku (predavaonica P1) u organizaciji Klinike za psihijatriju KBC Osijek i Medicinskog fakulteta u Osijeku, voditelja: doc.dr.sc. Anamarija Petek Erić i doc.prim.dr.sc. Ljiljana Radanović-Grgurić.

Ulaz na tečaj je slobodan! Prijave se vrše na mail: tecaj2020@gmail.com. Tečaj je bodovan prema Pravilniku HLK, HKMS i HPK.

PROGRAM

Od 03. do 05. travnja 2020.  godine u Mariji Bistrici biti će održan ENCP seminar. Prijave sudionika za Seminar su do 07. veljače 2020. godine na mail: ecnp2020cro@gmail.com. Troškove smještaja sudionika snosi ECNP, a troškove puta sudionici, iako se planira i povratni organizirani transfer sudionika Seminara na relaciji Zagreb – Marija Bistrica. Maksimalni broj sudionika je 50. Lokalni ko-ordinator za Seminar: doc.dr.sc. Anamarija Petek Erić,dr.med. ECNP Seminari su osobito edukativni za specijalizante psihijatrije, mlade psihijatre i sve zainteresirane i/ili uključene u istraživanje neuropsihofarmakologije.

ECNP Seminar Letter Croatia 2020

Seminar Application Form Croatia 2020

Poštovani i dragi članovi Hrvatskog psihijatrijskog društva!

U dubokoj tuzi javljamo da je 11. siječnja 2020. g. preminuo naš ugledni i uvaženi član psihijatrijske zajednice, prof. dr.sc. Vladimir Gruden.

Profesor Gruden rođen je 21. lipnja 1939.g. u Osijeku. Medicinski fakultet je završio 1963.g., a doktorirao je 1979.g.

Bio je ugledni psihijatar i psihoterapeut. Njegov praktični rad i znanstvena istraživanja bili su usmjereni psihoterapiji i  psihodinamici. Razvio je nekoliko psihoterapijskih tehnika (analitički autogeni trening, razne stupnjeve hipnoze, psihoterapiju autoopservacijom, terapiju agnostičkim optimizmom). Bio je predavač je na dodiplomskom i poslijediplomskim studijima Medicinskog fakulteta u Zagrebu..

Grudenov znanstveno-istraživački opus vidljiv je u njegovom sudjelovanju na brojnim domaćim i inozemnim kongresima i drugim znanstvenim skupovim. Sudjelovao je u nekoliko projekata Ministarstva znanosti i Svjetske zdravstvene organizacije. Bio je oštar  kritičar paramedicinskih pojava.

U Domovinskom ratu je sudjelovao u edukaciji djelatnika za  pružanje psihološke  pomoći vojnicima, prognanicima i ranjenicima. Njegova knjiga Ožiljci na duši Hrvatske prilog su psihoterapeuta u ratu. Suautor je udžbenika iz psihijatrije i psihološke medicine, mentor brojnim diplomskim radovima, magisterijima i doktoratima.

Bio je predavač je na stručnim tečajevima organiziranim na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, te u poslovnoj školi Experta, predsjednik Udruge za psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora, prvi predsjednik Hrvatskog saveza za psihoterapiju, predsjednik Hrvatske udruge za autogeni trening, te član mnogih nacionalnih i međunarodnih udruga.

Dragi članovi Hrvatskog psihijatrijskog društva!

U dubokoj tuzi obavještavamo sve prijatelje, kolege i suradnike, da je nakon duge i teške bolesti, 01. siječnja 2020.g. preminula naša uvažena članica, kolegica, prijateljica i suradnica, prof. dr. sc. Vera Folnegović-Šmalc.

Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med., spec. neuropsihijatrije, rođena je 1943. u Požegi gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Medicinski fakultet i specijalizaciju iz neuropsihijatrije završila je u Zagrebu. Od 1973. godine do odlaska u mirovinu 2010., radila je u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, prvo kao odjelni liječnik, zatim šef službe, te kao predstojnik Klinike. Bila je subspecijalist  iz forenzičke i biološke psihijatrije. Redoviti je profesor psihijatrije u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavala je psihopatologiju na Filozofskom i Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Bila je voditeljica nekoliko kolegija na postdiplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Član je niza stručnih društava, a bila je predsjednicom Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a i kolegija za psihijatriju i psihološku medicinu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Aktivno je sudjelovala na brojnim domaćim i stranim stručnim skupovima. Publicirala je oko 500 stručnih i znanstvenih radova (i sažetaka) u domaćim i stranim stručnim časopisima među kojima je i niz  u  knjigama domaćih i stranih urednika. Urednica je hrvatskih izdanja DSM-IV i Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja – klinički opisi i dijagnostičke smjernice, MKB –10. Koautorica je i kourednica devet knjiga (i tri brošure).

Vera Folnegović-Šmalc trajno je obilježila razvoj psihijatrijske struke i znanosti u Republici Hrvatskoj. Bila je jedna od najplodonosnijih znanstvenica, koja je svojim radom utjecala na generacije psihijatara koji su imali privilegiju od nje učiti.