Arhiva kategorije: Stranice

PRVI FORUM MLADIH PSIHIJATARA HRVATSKE

Drage kolegice i kolege,

iznimna mi je čast i zadovoljstvo pozvati Vas na PRVI FORUM MLADIH
PSIHIJATARA HRVATSKE u organizaciji Sekcije mladih psihijatara i
specijalizanata psihijatrije Hrvatske pri Hrvatskom psihijatrijskom
društvu, a koji će se održati 20. i 21. svibnja 2022. godine u Donjoj Stubici, u hotelu “Jezerčica”.
Forum je zamišljen kao mjesto umrežavanja mladih psihijatara i
specijalizanata psihijatrije Hrvatske, mjesto za stjecanje informacija o
najnovijim znanstvenim i kliničkim spoznajama i primjerima dobre prakse.
Pridružite nam se i uspostavite nove kontakte i unaprijedite stare s
kliničarima i znanstvenicima iz Hrvatske i regije. Podijelite svoja
iskustva s kolegama koji rade u različitim područjima psihijatrije:
kliničkoj farmakologiji, psihoterapiji, dječjoj i adolescentnoj
psihijatriji, psihijatriji ovisnosti, psihologiji, neuroznanostima,
forenzičkoj psihijatriji i mnogim drugim područjima…
Ove godine tijekom Foruma mladih psihijatara imat ćete priliku poslušati
će niz kratkih plenarnih predavanja i interaktivnih radionica te
sudjelovati u grupnom radu.
Vaše je jedino da se što prije prijavite jer je broj sudionika ograničen
na 100 sudionika, a sudionici će biti izabrani prema redoslijedu
prijave, a kotizacije nema, jedini uvjet je da ste član HPD-a!

Program foruma možete vidjeti ovdje.

Tko može sudjelovati ?
Sudionici mogu biti svi mladi psihijatri i specijalizanti koji
zadovoljavaju sljedeće kriterije:
Članstvo u Hrvatskom psihijatrijskom društvu – plaćena članarina za
2022. g.
Specijalizanti psihijatrije ili dječje i adolescentne psihijatrije) ili
mladi specijalisti ( ≤40 godina ili ≤ 7 godina od polaganja
specijalističkog ispita)

Članstvo možete obnoviti uplatom članarine na račun HPD-a.
Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb
tel.: 01/2388-394, fax.: 01/2388-329
OIB 90537984151
IBAN: HR8923600001102181638

PRIJAVA

Prijavite se slanjem e-maila na ovu mail adresu:
psychiatry.croatia@gmail.com
Uz prijavu je potrebno navesti sljedeće podatke:
1. ime i prezime:
2. datum rođenja:
3. mjesto rada:
4. datum polaganja specijalističkog ispita:

Jedino zajedno, razmjenom iskustava i usvajanjem novih spoznaja možemo pomaknuti granice kvalitete i uspješnosti psihijatrije.
Veselimo se vašem dolasku i aktivnom sudjelovanju.

Mateja Grizelj Benussi,

predsjednica Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije
Hrvatske

Tijela Društva

  1. Skupština Društva,
  2. Predsjednik, izabrani predsjednik (engl. President elect) i tri dopredsjednika,
  3. Glavni tajnik,
  4. Upravni odbor,
  5. Savjet Društva,
  6. Nadzorni odbor,
  7. Etičko povjerenstvo.

Prava i obveze svakog pojedinog tijela kao i njihovih članova regulirane su Statutom Društva.

PREDSJEDNIK DRUŠTVA
prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Zagreb i KBC Zagreb

DOPREDSJEDNICI DRUŠTVA
prof. dr. sc. Ivan Požgain, Klinika za psihijatriju Medicinskog fakulteta Osijek i KBC Osijek
prof. dr. sc. Gordana Rubeša, Klinika za psihijatriju Medicinskog fakulteta Rijeka i KBC Rijeka
prof. dr. sc. Dolores Britvić, Klinika za psihijatriju Medicinskog fakulteta Split i KBC Split

GLAVNI TAJNIK DRUŠTVA
doc. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Zagreb i KBC Zagreb

BLAGAJNIK DRUŠTVA
dr. sc. Maja Živković, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Zagreb i KBC Zagreb

ADMINISTRATIVNA TAJNICA DRUŠTVA
prof. Vivian Michel – Kranjec

ZAPISNIK 26. redovne skupštine Hrvatskog psihijatrijskog društva

Besplatna radionica kardiopulmonalne resuscitacije – 03. listopada 2019.

Poštovane kolegice i kolege,

iznimna nam je čast pozvati Vas na Radionicu kardiopulmonalne resuscitacije, koja će se u prostorijama Dnevne bolnice za ovisnosti Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan održati u četvrtak, 03. listopada 2019. Radionicu organiziraju Radna skupina mladih kardiologa Hrvatskog kardiološkog društva, Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske Hrvatskog psihijatrijskog društva te Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan.
Radionica je besplatna te može primiti 20 polaznika. Ukoliko ste zainteresirani prisustvovati radionici, molimo vas da nam pošaljete naredne podatke:
– Ime i prezime, titula, ustanova
– Podatak jeste li na specijalizaciji iz psihijatrije (ili dječje i adolescentne psihijatrije), mladi specijalist, tzv. ECP – early career psychiatrist (do 40 godina starosti ili 7 godina specijalističkog staža) ili psihijatar s iskustvom (više ne spadate u navedene kategorije)
– Koliko Vam je u svakodnevnom radu važno biti pripremljen na situacije koje bi zahtijevale kardiopulmonalnu resuscitaciju (primjerice bolnica bez 24-satne hitne medicinske službe, česta dežurstva, rizična populacija i sl.)
– Dodatne informacije, ukoliko bi bile važne za davanje prednosti (prema potrebi)
Vaše prijave šaljite kolegici Ivoni Šimunović Filipčić na ivonasf@gmail.com i kolegici Mateji Grizelj na matejagrizelj@gmail.com do petka 27. 09. 2019., a povratnu informaciju dobit ćete do ponedjeljka 30. 09. 2019. Unaprijed se ispričavamo na kratkom roku, također, ukoliko bude više zainteresiranih od 20 kandidata, koliko radionica može primiti, nastojat ćemo je ponoviti. Prednost se predviđa osobama koje su članovi Sekcije i HPD-a, zadovoljavaju kriterije “mladog psihijatra”, rade posao u kojem su im ovakva znanja i vještine potrebni, te iz ustanova u kojima ne postoji 24-satna hitna medicinska služba.
Veselimo se novim znanjima, vještinama i zajedničkom druženju. Program radionice je u privitku.
Srdačan pozdrav!
Irena Rojnić Palavra

PROGRAM

Hrvatsko psihijatrijsko društvo
Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske
Sjedište: Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju
Kišpatićeva ulica 12
Facebook: Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije
Croatian Psychiatric Association
Croatian Young Psychiatrists and Trainees Section
Headquarters: Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju

Kišpatićeva ulica 12
10000 Zagreb
Facebook: Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije

2. Hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem: “PSIHIČKA TRAUMA – TRAG KOJI SLIJEDI GENERACIJE”

Poštovane kolegice i kolege,

Osobita mi je čast i zadovoljstvo pozvati Vas na 2. hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem, pod motom

“PSIHIČKA TRAUMA – TRAG KOJI PRATI GENERACIJE”.

Drugi hrvatski kongres o psihotraumi slijedi zasade prof.dr.sc. Dolores Britvić začetnice ideje o kongresu o psihičkoj traumi, nastale tijekom i nakon godina rada s osobama, najprije s ratnom, a kasnije i civilnom traumom. Tako je 1. hrvatski kongres o psihotraumi pod nazivom “Psihotrauma između sjećanja i zaborava” održan prije dvije godine u Splitu.

2. hrvatski kongres o psihotraumi održat će se u Opatiji, u smirujućem kvarnerskom plavetnilu hotela “Admiral”.

Domovinski rat suočio nas je s ratnom traumom. Ista je iskustvo visokog traumatizacijskog potencijala  s nesagledivim posljedicama za izravne sudionike rata, ali i za članove njihovih obitelji generacija koje dolaze te društvo u cjelini. U sadašnjem svijetu brzih promjena prati nas eho rata provlačeći se kroz razna stresna i traumatska iskustva s kojima se svakodnevno suočavamo.

S nevjericom sam slušala svoje učitelje koji su početkom rata 1991.g. govorili da će liječenje ljudi pogođenih ratnom traumom trajati najmanje slijedećih 20 godina. Sada kada je prošlo puno više od 20 godina iskustvo nas uči da je još puno posla pred nama i pred generacijama kolega koji dolaze, jer  posljedice traumatskog iskustva mogu trajati generacijama.

2. hrvatski kongres o psihotraumi je, vjerujem, dio niza kongresa koji će se baviti ratnom traumom i posljedicama ratne i poratne traume kroz generacije.

Cilj ovoga kongresa je upoznati se s novim spoznajama iz područja psihotraumatologije i razmijeniti iskustva stručnjaka vezana za dugoročne posljedice psihičke traume. Poseban fokus želimo staviti na kronične posljedice, sekundarnu traumatizaciju i njezinu prevenciju, transgeneracijski prijenos psihičke traume te nove spoznaje vezane za liječenje poremećaja uzrokovanih traumatskim iskustvom.

Stoga na 2.hrvatskom kongresu o psihotraumi želimo okupiti stručnjake iz Republike Hrvatske, ali i iz inozemstva.

Unaprijed se radujemo zajedničkom radu i druženju u Opatiji, u studenom 2019.g.

Predsjednica Organizacijskog odbora:
Predstojnica Klinike za psihijatriju, KBC Rijeka:

izv.prof.dr.sc. Ika Rončević-Gržeta

 

MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA KONGRESA

Opatija, Hotel „Admiral“

7. do 9. studeni 2019.g.

 

Teme kongresa:

  • Kronične posljedice psihičke traume
  • Posljedice zlostavljanja, fizičkog nasilja, torture
  • Sekundarna traumatizacija
  • Stres/trauma i tjelesne bolesti
  • Trauma, posttraumatski odgovor i seksualne disfunkcije
  • Obitelj i trauma, Transgeneracijski prijenost traume
  • Psihotrauma u razdoblju nakon rata
  • Civilna trauma
  • Nasilje u obitelji
  • Liječenje kroničnih psihičkih poremećaja uzrokovanih traumom (farmakoterapija, psihoterapija…)

 

Sažetke za oralne prezentacije i postere možete slati do 15. rujna 2019.g.

Upute za slanje sažetaka nalaze se na web stranici kongresa:  www.2psihotrauma2019.org

Članstvo

Članovi Društva su redoviti, izvanredni i počasni. Redovitim članovima Društva mogu postati doktori medicine psihijatri i specijalizanti iz psihijatrije. Izvanredni članovi su doktori medicine, psihijatri i drugi profesionalci i neprofesionalci iz inozemstva, te stručnjaci srodnih disciplina koji se bave poslovima zaštite i unaprjeđenja duševnog zdravlja ili se žele u tome angažirati. Skupština društva može na prijedlog Upravnog odbora ili Savjeta Društva proglasiti počasnim članom osobu koja je naročito pridonijela ostvarenju ciljeva Društva. Prijam u članstvo Društva obavlja se na temelju pisanog zahtjeva. Društvo vodi popis svojih članova. Članovima društva izdaje se i članska iskaznica.

Pristupnicom se podnosi zahtjev za učlanjenjem (koja se može poslati poštom ili u elektronskom obliku na adresu Društva), a plaćanjem godišnje članarine postaje se članom Društva. Članarina se sljedećih godina automatski obnavlja plaćanjem članarine za aktualnu godinu. Godišnja članarina iznosi 150,00 kuna. Članarinu treba uplatiti na Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, na račun Društva kod Zagrebačke banke, IBAN: HR8923600001102181638, s naznakom: ime i prezime člana, tj. za koga se plaća, a ne onoga tko plaća, te navesti članarinu za tekuću godinu, npr: Marko Marković, Članarina za 2016. Poziv na broj odobrenja: 90537984151.

Članovima, koji pošalju svoje fotografije, poštom ili u elektronskom obliku, izraditi će se članska iskaznica te poslati na adresu koju je član naveo u pristupnici.

Pristupnicu mozete preuzeti ovdje.

Članska iskaznica (prednja strana – zadnja strana)

Stavovi specijalizanata psihijatrije o edukaciji iz psihoterapije tijekom specijalizacije u Republici Hrvatskoj

Autor: dr. sc. Marko Ćurković, dr. med.

Cilja rada

Edukacija iz psihoterapije neizostavan je dio specijalizacije iz psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije, na sličan način na koji je psihoterapija neizostavna u svakodnevnom psihijatrijskom kliničkom radu. S obzirom kako se radi o vrlo složenom području ljudskog mišljenja i djelovanja, koje je bremenito određenom vlastitom unutarnjom dinamikom, službena, formalna edukacija iz psihoterapije tijekom specijalizacije iz psihijatrije je nerijetko nezadovoljavajuća. Upravo iz tog razloga, temeljni cilj ovog istraživanja bio je istražiti iskustva specijalizanata psihijatrije te specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije o edukaciji iz psihoterapije tijekom specijalizacije u Republici Hrvatskoj. Osim toga, istražili smo i na koje sve načine specijalizanti stječu psihoterapijska znanja i vještine te utječu li ti različiti načini na određene ishode. Vremenski trenutak provođenja istraživanja bio je dvoznačan. Naime, kao neposredni poticaj poslužila je rasprava o prijedlogu Zakona o psihoterapijskoj djelatnosti. Tijekom tih rasprava posebno se isticala potreba edukacije iz psihopatologije i psihijatrije polaznika određenih psihoterapijskih škola koji nemaju formalno obrazovanje iz neke od „pomagačkih“ profesija. Osim toga, svi ispitanici ovog istraživanja su specijalizanti po „novom“ programu specijalizacije koji je usvojen i provodi se od 2012. godine. Isti je program usklađen sa sličnim propisima u drugim zemljama Europske unije, a u okvirima istoga bila je predviđena značajno opsežnija i sveobuhvatnija formalna psihoterapijska edukacija tijekom specijalizacije. Ipak, do sada nije sustavno istraživana provedba tog programa, niti su istraživane stvarne posljedice njegove primjene.

Materijali i metode

Anketno istraživanje provedeno je internetskim upitnikom u razdoblju od 1. rujna do 20. rujna 2017. godine. Upitnik se sastojao od 74 čestice, a populacija ispitanika bili su svi specijalizanti psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 73 ispitanika, što čini stopu odgovora od oko 71 %. Svi specijalizanti su na sudjelovanje u istraživanju pozvani putem pozivne elektroničke pošte te su u dva navrata (nakon tjedan dana i nakon dva tjedna) poslani podsjetnici i zahvala za sudjelovanjem u istraživanju. Anonimnost ispitanika je u potpunosti bila zajamčena te se upravo iz toga razloga nisu pobliže određivale određene demografske i kliničke karakteristike ispitanika. U samome istraživanju se nisu ocjenjivale pojedine institucije u kojima se službena edukacije iz psihoterapije provodi niti pojedini nastavnici koji sudjeluju u izvršenju iste.

Rezultati

Rezultati istraživanja ukazuju kako se za znatnu većina specijalizanata psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije veći dio edukacije iz psihoterapije odvija izvan službenog programa specijalizacije (u nekom od specifičnih psihoterapijskih pravaca), a troškove te edukacije specijalizanti u najvećem broju slučajeva sami snose (konzervativna procjena ukazala bi kako oni za tu edukaciju izdvajaju od 5 do 30 % osnovne specijalizantske plaće). Nadalje, kao najvažniji razlog zašto su se odlučili dodatno (izvan službenog programa specijalizacije) psihoterapijski educirati specijalizanti najčešće navode želju postajanja boljim psihijatrima te poboljšanje osobnih psihoterapijskih vještina, dok kao najvažniju prepreku u ostvarenju dodatne edukacije iz psihoterapije izdvajaju financijski trošak te privatne obaveze i zahtjeve. O evaluaciji službenog programa edukacije iz psihoterapije (u okvirima specijalizacije) vrijedi izdvojiti da iako se po završetku iste specijalizanti ne smatraju potpuno stručnima niti u jednom od psihoterapijskih pravaca te smatraju kako je edukacija u programima pojedinih psihoterapijskih pravaca uspješnija, službena edukacija im je pomogla biti boljim psihijatrima te im koristi za budući rad s bolesnicima. Kao najvažnije prepreke na koje nailaze tijekom službene edukacije iz psihoterapije specijalizanti izdvajaju neorganiziranost edukacije kao takve, nedostupnost primjerenih suprevizija, dok veliki dio specijalizanata kao važne prepreke izdvaja i opseg svakodnevnog posla te druge zahtjeve specijalizacije.

O ishodima psihoterapijske edukacije općenito (one u okvirima i izvan službene edukacije iz psihoterapije) specijalizanti ističu kako im je ista u najvećoj mjeri pomogla u holističkom pristupu bolesnicima, općenito u svakodnevnim odnosima s bolesnicima, nošenju sa stresom u radnome mjestu, upravljanju vlastitim emocijama u odnosima s bolesnicima te im je pomogla razaznati utjecaj vlastitih vrijednosti i stavova na terapijski proces. Osim toga, edukacija iz psihoterapije za specijalizante ima značajan pozitivan učinak i na njihov život izvan psihijatrije. Velika većina specijalizanata smatra kako je biti psihoterapeut sastavni dio njihovog identiteta kao psihijatra te je interes za psihoterapiju izražen kod velike većine specijalizanata (što je povezano s njihovom percepcijom o koristima edukacije iz psihoterapije općenito). Iako izrazita većina specijalizanata planira u budućnosti primjenjivati neki od psihoterapijskih pravaca u svome svakodnevnome radu s bolesnicima, mali broj njih se trenutno osjeća sposobnima za samostalni psihoterapijski rad s bolesnicima. Specijalizanti se općenito smatraju vještijima u psihofarmakološkim metodama liječenja.

Značajan broj specijalizanata smatra kako edukacija iz psihoterapije nije isplativa (gotovo svaki treći) te kako troškovi iste ne opravdavaju potencijalne koristi. Jedan broj specijalizanata (gotovo svaki treći) smatra kako psihoterapija nije nužna vještina za biti dobar psihijatar.

Zaključak

Rezultati istraživanja nedvojbeno ukazuju kako je potrebno reorganizirati teorijski i praktični dio službenog programa edukacije iz psihoterapije za specijalizante psihijatrije i dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj. Jedan veliki dio problema odnosi se i na nedostupnost sveobuhvatne i sustavne psihoterapijske edukacije. Naime, iako je situacija u našoj zemlji usporediva sa situacijom u susjednim zemljama i u drugim zemljama Europske unije, nije niti može biti dopustivo da tako važan segment edukacije bude isključivo prepušten logici slobodnog tržišta.

Novo vodstvo sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske Hrvatskog psihijatrijskog društva

Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske osnovana je 2005. godine u sklopu Hrvatskog psihijatrijskog društva i otada smo aktivno uključeni u svjetsku mrežu znanstvene i stručne suradnje, kao i aktivnosti od interesa za specijalizante psihijatrije i mlade psihijatre u Hrvatskoj.

Glavna područja djelovanja Sekcije su poboljšanje edukacije tijekom specijalizacije i rane specijalističke karijere, stručno-znanstvene aktivnosti, podrška specijalizantima i mladim specijalistima u specifičnim pitanjima i pitanjima od općeg interesa, povezivanje i umrežavanje u zemlji i svijetu, informiranje, zaštita digniteta osoba s duševnim smetnjama, prosvjećivanje javnosti na području mentalnog zdravlja i dr.

Naša mreža trenutno broji preko 200 članova, a koordinirana je putem predstavnika 15 izbornih jedinica (psihijatrijski centri).

Nedavno izabrano vodstvo čine:
1. Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija i blagajnik – Igor Damašek;
2. Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija – Andrej Prošev;
3. Istarska, Primorsko-goranska i Karlovačka županija i tajnik – Igor Salopek;
4. Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija – Mate Jureško;
5. Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija – Lovro Uglešić;
6. Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija – Višnja Mandac Bajan;
7. – 11. Zagreb i Zagrebačka županija (5 mjesta) – Marko Ćurković (Klinika za psihijatriju Vrapče i budući predsjednik), Ivona Šimunović Filipčić (Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb), Anja Melada (KB Dubrava i KBC Sestre milosrdnice), Ivana Kekin (KBC Zagreb i prethodna predsjednica te predstavnik Sekcije u HPD-u) i Irena Rojnić Palavra (Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan i predsjednica);
12. – 13. Dječja i adolescentna psihijatrija (2 mjesta) – Nikolina Antonia Domokuš i Mia Antić;
14. Zavodi za javno zdravstvo – Mateja Grizelj;
15. Medicinski fakulteti – doktorandi – Dina Bošnjak Kuharić.

Za sva pitanja slobodno se obratite predstavniku svoje izborne jedinice ili nas kontaktirajte putem e-maila na psychiatry.croatia@gmail.com.

Ne zaboravite se učlaniti, a ako ste to već učinili pozivamo Vas da se aktivno uključite u naš rad.

Većina aktivnosti Sekcije posljedica je velikog truda naših članova koji je volonterskog karaktera. Ipak, za puno ostvarenje svrhe i ciljeva Sekcije neophodna je određena potpora. Ukoliko se odlučite poduprijeti naš rad molimo uplate vršite na broj žiro računa HPD-a (OIB: 90537984151): HR8923600001102181638, otvoren kod Zagrebačke banke, uz obaveznu naznaku “za Sekciju mladih” te po mogućnosti informaciju o istom putem službene e-mail adrese (psychiatry.croatia@gmail.com).

 

Nagrada Dr. Ivo Žirovčić

Na temelju članka 16. Statuta Hrvatskog psihijatrijskog društva, Upravni odbor Društva je dana
11. srpnja 2014. godine donio sljedeću

O D L U K U
o uvođenju nagrade „Dr. Ivo Žirovčić“

I.

Uvodi se nagrada „Dr. Ivo Žirovčić“ koja se dodjeljuje za najbolje vrednovani stručni i znanstveni rad objavljen u četverogodišnjem razdoblju između dva Hrvatska psihijatrijska kongresa.

II.

Nagrada se dodjeljuje u obliku plakete, pisanog priznanja i novčanog iznosa.
Visinu novčanog iznosa nagrade utvrđuje Upravni odbor Društva.

III.

Plaketa je izrađena u bronci, dimenzija 10×8 cm, s likom dr. Ive Žirovčića.
Rad je akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.

IV.

Nagrada se dodjeljuje svake četvrte godine u sklopu održavanja Hrvatskog psihijatrijskog kongresa.
Odluku o dodjeli nagrade donosi stručno povjerenstvo kojeg bira Upravni odbor Društva.

V.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi svi članovi Hrvatskog psihijatrijskog društva.

VI.

Pravo natjecanja za nagradu imaju svi članovi Hrvatskog psihijatrijskog društva.
Nagrada se članu Društva u pravilu može dodijeliti samo jednom.

VII.

Evidenciju dodijeljenih nagrada vodi glavni tajnik Društva.

VIII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik HPD-a
prof. dr. sc. Vlado Jukić

EFPT 2012

Ovogodišnji jubilarni 20. Forum Europske federacije specijalizanata psihijatrije (EFPT – European Federation of Psychiatric Trainees) održan je od 21. do 26. svibnja 2012. g. u talijanskom gradiću Sorrentu. Italija je bila zemlja domaćin budući da je jednogodišnji mandat predsjednika EFPT-a imao dr. Domenico Giacco, specijalizant psihijatrije iz Italije. Hrvatsku su, kao punopravnu članicu EFPT-a, predstavljale aktualna predsjednica Hrvatske sekcije mladih psihijatara dr. Iva Rakoš, te dr. Marina Fistonić.

Program cjelokupnog događanja bio je podijeljen na službeni dio Foruma te na znanstveni dio nazvan “New Directions in Psychiatry”. Uvodni dio sastojao se od podsjetnika kako je osnovan EFPT, kako je organiziran i strukturiran, što je postignuto unazad jedne godine te što se očekuje u sljedećoj godini. Važan dio službenog dijela Foruma čine izvještaji zemalja sudionica o promjenama u proteklih godinu dana preko kojih se možemo uvjeriti koliko su različito strukturirani programi specijalizacija u pojedinim zemljama. U Azerbajdžanu do ove godine specijalizacija iz psihijatrije nije niti postojala, već se psihijatrija prakticirala odmah nakon završetka fakulteta. U Bjelorusiji specijalizacija traje jednu godinu, a u tih dvanaest mjeseci nije nužno boraviti na psihijatrijskom odjelu. Potpuno suprotan primjer nalazimo u Velikoj Britaniji gdje postoji 6 različitih specijalizacija iz psihijatrije: odrasla, dječja i adolescentna, gerijatrijska, forenzička psihijatrija, psihijatrija za osobe s poteškoćama u učenju, te psihoterapija. U Irskoj, Izraelu i Poljskoj nedostaje specijalizanata iz psihijatrije. Kolege iz Srbije od ove su godine prilagodili program specijalizacije iz psihijatrije na način vrlo sličan našem – specijalizacija je produljena s 4 na 5 godina, te je uključena osnovna razina edukacije iz psihoterapije.

Kroz poster sekciju izneseni su izvještaji o psihijatriji u zajednici pojedine zemlje, gdje je bilo jasno vidljivo da nijedna zemlja nema dovoljno dobro razrađen sustav. Nagrada za poster izlaganje ove je godine dodijeljena Srbiji.

Radne grupe imaju posebno mjesto u EFPT-u budući da se posao započet na Forumu nastavlja kroz čitavu narednu godinu, kroz upitnike, istraživanja, kontaktiranje određenih organizacija, te državnih tijela. Iz godine u godinu na EFPT-u aktivne su radna grupa istraživanja, razmjene, psihoterapije, dječje i adolescentne psihijatrije te grupa s ciljem osnivanja sekcija specijalizanata psihijatrije u pojedinim zemljama. Od ove se godine aktivirala radna grupa o zdravlju specijalizanata psihijatrije / psihijatara, te radna grupa o transkulturalnom pristupu psihijatriji.

Znanstveni dio bio je dobro uklopljen u cjelokupni program, a između ostalih, imali smo privilegiju slušati predavanja velikih imena suvremene psihijatrije: prof. Normana Sartoriusa, prof. Dinesha Bhugru, prof. Patricea Boyera te prof. Philipa Gorwooda.

Dvadeseti EFPT Forum zatvoren je simboličnom predajom pečata u ruke novog predsjednika EFPT-a, dr. Floriana Riesea koji nas je inspirirano pozvao na sudjelovanje na sljedećem Forumu koji će se održati u Zürichu u lipnju 2013. g.

Godišnje nagrade

Sekcija mladih psihijatra Hrvatske djeluje s ciljem unaprijeđenja edukacije mladih psihijatara, te identifikacije i rješavanja specifičnih problema unutar struke. Od 2007. godine smo utemeljili godišnju nagradu za naše najaktivnije i najuspješnije članove. Nagrada se dodijeljuje u slijedeće dvije kategorije:

1.     «CECE» – nagrada za znanstveni i/ili stručni rad objavljen u tekućoj godini u domaćim i inozemnim časopisima koji se referiraju u “Current Contents“. Nagradu će dobiti mladi psihijatar/ica koji je prvi autor/ica na radu objavljenom u časopisu sa najvećim čimbenikom odjeka (engl. impact factor).

2.     «PEHADE» – nagrada za magistarski i doktorski rad obranjen u tekućoj godini. Nagrade će dobiti sve osobe koje su u tekućoj godini stekle naziv magistra ili doktora znanosti u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Nagrade dodjeljuje Hrvatsko psihijatrijsko društvo i svečanost uručenja nagrada bit će na tradicionalnim «Hrvatskim psihijatrijskim danima» u Opatiji svake naredne godinu za ostvarenja u prošloj godini. Nagrade će biti novčane.